Javna obrana doktorskog rada Marija Carića

Javna obrana doktorskoga rada Marija Carića održat će se u srijedu, 18. siječnja 2023. s početkom u 14.00 sati u prostoriji Fond 2.

Naslov rada: Prehrana i zdravstveno stanje brončanodobnih stanovnika istočnojadranske obale i zaleđa – bioarheološki i biokemijski pristup

Mentorica: Prof. u miru dr. sc. Tihomila Težak Gregl

Povjerenstvo za obranu rada:
1. izv. prof. dr. sc. Marcel Burić
2. nasl. doc. dr. sc. Daria Ložnjak Dizdar, viša znanstvena suradnica (Institut za arheologiju, Zagreb)
3. dr. sc. Mario Novak, viši znanstveni suradnik (Institut za antropologiju, Zagreb)

Izložba Lobor – ranosrednjovjekovno središte moći, 20 godina arheoloških istraživanja


IZLOŽBA

Lobor – ranosrednjovjekovno središte moći, 20 godina arheoloških istraživanja
22. 12. 2022. – 24. 3. 2023.
Arheološki muzej u Zagrebu

Otvorenje izložbe Lobor – ranosrednjovjekovno središte moći, 20 godina arheoloških istraživanja održat će se u četvrtak, 22. prosinca u 19 sati na 1. katu  Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Izložba Lobor – ranosrednjovjekovno središte moći, 20 godina arheoloških istraživanja predstavlja rezultate arheoloških istraživanja koja se na lokalitetu Lobor – Majka Božja Gorska, pod vodstvom dr. sc. Krešimira Filipca provode od 1998. godine.

Lobor se nalazi u Hrvatskom zagorju, pedesetak kilometara sjeverno od Zagreba. Riječ je o višeslojnom nalazištu smještenom na dominantnom uzvišenju koje kontrolira staru prometnicu Poetovio-Siscia (Ptuj – Sisak). Uz sporadične nalaze iz razdoblja brončanog i željeznog doba, na gradini su otkriveni i ostaci rimskodobnog svetišta posvećenog božici Dijani. U ranokršćansko je vrijeme tamo sagrađena crkva s oktogonalnom krstionicom (5.-6. st.), a u razdoblju predromanike trobrodna bazilika s predvorjem i zvonikom, a uz nju jednobrodna drvena crkva s četvrtastom apsidom (9. st.). Potom je izgrađena kasnoromanička jednobrodna crkva s polukružnom apsidom (12./13. st.) i konačno, danas postojeća gotička (14./15. st.), kasnije barokizirana crkva (18. st.).

Rezultati dugogodišnjih arheoloških istraživanja ostvareni su suradnjom i predanim radom brojnih stručnjaka različitih profesija koji su u raznim fazama sudjelovali u projektu. Prikupljeno je mnoštvo pokretne arheološke građe, dok su na samome lokalitetu sačuvani te konzervirani ostaci arhitekture. Na izložbi se putem tekstova, foto panoa, multimedijskih sadržaja, rekonstrukcija dijelova nekih faza crkvene arhitekture te odabranih nalaza kamenih spomenika, nošnje, nakita i keramike, žele dočarati razni aspekti života i običaji populacija koje su na gradini oko svetišta Majke Božje Gorske u Loboru živjele, hodočastile, te konačno, odabrale ga za posljednje počivalište.

Iako su tijekom proteklih godina redovito prezentirani rezultati istraživanja putem manjih izložbi, predavanja te znanstvenih i stručnih radova, na ovoj se izložbi uz cjelokupnu kompleksnu stratigrafiju lokaliteta prvi put na jednome mjestu izlažu svi najznačajniji nalazi kamene plastike, nakita, keramike te rijedak nalaz koštanog relikvijara. Postav obuhvaća sedam izložbenih prostorija prvog kata Muzeja koje kronološki prate faze lokaliteta.

Impresum

Organizacija izložbe: Arheološki muzej u Zagrebu, Arheološki zavod Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Centar za ranosrednjovjekovna istraživanja Zagreb – Lobor
Autori izložbe: Krešimir Filipec (FFZG), Maja Bunčić (AMZ)
Grafičko oblikovanje izložbe: Ana Mrazek Lugarov, atelier ANII
Likovni postav izložbe: Slađana Latinović
Izrada rekonstrukcija u izložbi: Robert Vazdar, Vedran Mesarić
Lektura hrvatskog jezika: Laura Kujundžić
Prijevod na engleski jezik: Barbara Smith Demo (tekstovi); Jana Škrgulja Petra Nikšić (legende)
Lektura engleskog jezika: Barbara Smith Demo
Tehnička izvedba izložbe: Ivan Troha, Ivan Fakleš, Vedran Mesarić, Robert Vazdar, Borna Haim
Stručni suradnici: Ana Azinović Bebek, Tomislav Bilić, Miroslav Nađ, Petra Nikšić, Jana Škrgulja
Edukativni program i sadržaj: Zorica Babić, Maja Bunčić
Marketing i odnosi s javnošću: Davorka Maračić
Financijska potpora: Ministarstvo kulture i medija, Grad Zagreb, Centar za ranosrednjovjekovna istraživanja Zagreb – Lobor, Arheološki muzej u Zagrebu, Hrvatska zaklada za znanost

VUČEDOL/KULTURA: ishodište i nasljeđe

Poštovani i dragi kolege, 

pozivamo vas na 1. međunarodnu znanstveno-stručnu konferenciju o vučedolskoj kulturi koja će se održati 8. i 9. prosinca 2022. u Muzeju vučedolske kulture i Gradskom muzeju Vukovar. 

Namjera je, uz to što nikad takav događaj nije bio organiziran, pozvati sve koji su istraživali i pisali o Vučedolu i kulturi, te zaključiti jedno poglavlje od 40. godina istraživanja. Također, poveznica između Filozofskog fakulteta i Vučedola je jaka i trajna, te nema gotovo ni jednog studenta arheologije koji nije u jednom trenu bio na Vučedolu i tako zadnjih 40 godina. Kongres organiziramo i u čast prof. Durmana, te svih naših profesora i kolega koji su istraživali na Vučedolu. 

Pozivamo sve kolege, profesore, studente i sve zainteresirane da prisustvuju konferenciji u Vukovaru. Sve dodatne informacije o lokacijama održavanja, predavačima, programu i ostalome dostupne su na društvenim mrežama (Vučedol conference) i na našoj novoj web stranici www.vucedol-conference.com

Vidimo se na Vučedolu!

U ime znan. i organizacijskog odbora konferencije,

Danijela Roksandić Vukadin

Fragmenti – poziv autorima

Uredništvo časopisa Fragmenti uvodi novu rubriku s vicevima i anegdotama s terena. Pozivaju se svi zainteresirani studenti i studentice na slanje svojih smiješnih iskustava, anegdota, priča i viceva s terena. Molimo autore da do 16. prosinca 2022. pošalju svoje radove na arheo.fragmenti@gmail.com.

Veselimo se odazivu!

Uredništvo.

10. međunarodna konferencija Methodology and Archaeometry

Program 10. međunarodne konferencije Methodology and Archaeometry dostupan je na službenoj web adresi skupa https://metarh.ffzg.unizg.hr/conference/10th-scientific-conference-methodology-and-archaeometry/
Konferencija će se održati 1. i 2. 12. 2022. u konferencijskoj dvorani knjižnice Filozofskog fakulteta, s početkom u 10 sati.
Ovogodišnja konferencija održat će se u hibridnom formatu. Ako niste u mogućnosti prisustvovati predavanjima u živo, moći ćete to učiniti putem online sustava (hopin.com).
Kako biste se registrirali za skup, potrebno je posjetiti adresu:

https://hopin.com/events/metarh-2022

Na toj stranici trebate kliknuti na gumb “Register” i potom na sljedećoj stranici unijeti svoje ime, prezime, e-mail adresu i lozinku kojom želite pristupati online sustavu na kojem se skup održava. Potom trebate kliknuti na gumb “Register”. Sustav će vas registrirati za sudjelovanje na skupu.
Ako želite pratiti skup putem online sustava Hopin, važno je da se registrirate što prije, a najkasnije dan prije početka konferencije.

Odgoda nastave

Zbog terenskih obaveza odgađa se nastava iz kolegija Načela arheoloških istraživanja (14.11.) i Dokumentiranje arheoloških nalazišta (16.11.)

JAVNA OBRANA TEME DOKTORSKOG RADA MARGARETE MIKIĆ

Javna obrana teme doktorskog rada Margarete Mikić pod naslovom Rekonstrukcija uma rekonstrukcijom oblika: trodimenzionalni pristup analizi metakomunikacijskih funkcija neolitičkih figura, na poslijediplomskome doktorskome studiju Arheologije održat će se u srijedu, 9. studenoga 2022. u 13h u C-302, mentorice: izv. prof. dr. sc. Rajna Šošić Klindžić i izv. prof. dr. sc. Ivana Hromatko

Stručno povjerenstvo:

1. izv. prof. dr. sc. Ina Miloglav

2. izv. prof. dr. sc. Ivana Hromatko

3. izv. prof. dr. Rajna Šošić Klindžić

4. prof. dr. sc. Meri Tadinac

5. izv. prof. dr. sc. Jasna Vuković (Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet)

JAVNA OBRANA DIPLOMSKOG RADA – ZRINKA STUNKOVIĆ

Obrana diplomskog rada Zrinke Stunković (Srednjovjekovni smjer diplomskog studija arheologije) pod naslovom “Ranosrednjovjekovni mačevi u Skandinaviji s osvrtom na karolinške mačeve u Hrvatskoj” održat će se u petak, 28. 10. 2022. u 11 sati u Zbirci Odsjeka za arheologiju (A-018).

Povjerenstvo: Prof. dr. Krešimir Filipec, predsjednik

               Prof. dr. Mirja Jarak, mentor i član povjerenstva

               Doc. dr. Goran Bilogrivić, komentor i član povjerenstva