PROJEKT OPĆE SREDNJOVJEKOVNE ARHEOLOGIJE
NAZIV PROJEKTA: Integracije i nove strukture za vladavine kralja Kolomana (obljetnica: 1105. – 2025.)
PROGRAM: Ostali projekti
ŠIFRA PROJEKTA: KOLIS
VODITELJ PROJEKTA
PROJEKTNI TIM
O PROJEKTU
Trajanje projekta: 2025.
Vrijednost: 2.209,52 EUR
Istraživačka grupa:
Krešimir Filipec, voditelj projekta
Jana Škrgulja
Petra Nikšić
Petra Jeršek
Nada Zečević, Odsjek za povijest, FFZg
Ana Azinović Bebek, Hrvatski restauratorski zavod
Ivana Škiljan, Muzeji Hrvatskog zagorja
Anita Dugonjić, Arheološki muzej u Zagrebu
Sažetak:
U projektu se propituju središta moći na kraju 11. i početku 12. stoljeća od Panonske nizine do Jadranskog mora na temelju postojeće arheološke kulture, nalaza i nalazišta, prije svega grobalja. U žarištu interesa je rekonstrukcija strukture vlasti, na temelju postojećih nalaza s negdašnjih dijelova teritorija Franačkog Carstva. Kralj Koloman je s pratnjom prošao nekoliko geografskih cjelina prolazeći kroz Panoniju, preko Krbave do Dalmacije. Srednjovjekovne komunikacije, često trasirane preko zapuštenih antičkih prometnica rijetko su ili nikada direktno navedene u povijesnim izvorima. Interpretacijom povijesnih karata, zračnih fotografija, rezultata već odrađenih snimanja LiDAR-om i ciljanih terenskih pregleda na mikrolokacijama utvrdit će se komunikacijski potencijal ranosrednjovjekovnih pozicija u sjevernoj Hrvatskoj, između Splita i Zadra, i Krbave koji predstavlja najveći izazov savladavanju puta između panonskih nizinskih predjela i istočnojadranske obale, a uz to je još jako slabo istražena. Nije problematično utvrditi središta na hrvatskom teritoriju u Dalmaciji, ali je znatno teže utvrditi točne lokacije središta moći u Panoniji. Teritorijalna rasprostranjenost tih središta u 11. stoljeću bila je krajnje neujednačena. Mreža koja se može uočiti u tom razdoblju zapravo predstavlja periferiju ranije mreže središta moći koja se razvijala ponegdje još od početka 9. stoljeća. Ona su zadržala svoju ulogu, a ponegdje su je čak i ojačala, dok su neka koja su bila čvrsto vezana uz antičke komunikacije, starije strukture, i vjerojatno pomagana od starih institucija i vrhovne kako crkvene tako i političke vlasti nestale. Valjalo bi propitati je li to slučajnost ili postoji neki dublji razlog. Svim mogućim sredstvima koja stoje na raspolaganju modernim arheološkim istraživanjima valjalo bi propitati kakvi su međusobni odnosi nove i stare političke elite te dovode li oni do stabilnosti vidljive kroz demografski rast. S druge strane, slika teritorijalne rasprostranjenosti središta moći, koja se spominje od 12. stoljeća prikazuje sasvim drukčiji uzorak u odnosu na mrežu dosad pouzdano potvrđenih središta moći 11. stoljeća. Stoga se može zaključiti da su mjesta koja opisuju kasniji povijesni izvori vezana uz nove odnose moći u vrijeme širenja ugarskog utjecaja kroz integraciju, ali i osvajanja nakon smrti posljednjeg hrvatskog kralja do učvršćivanja vlasti ugarskog kralja Kolomana južno od rijeke Drave. U konačnici situacija kakvu imamo od početka 12. stoljeća, gdje su povijesni izvori često u korelaciji s arheološkim izvorima zapravo je projekcija teritorijalnog širenja i stvaranje nove zajednice u doba Arpadovića.
STATUS PROJEKTA: Aktualan