Arheologija Avara i Slavena od 6. st. do 9. st.

Naziv kolegija: Arheologija Avara i Slavena od 6. st. do 9. st.

Diplomski, Obavezan predmet

Šifra: 124234
ECTS: 5
Satnica (P+S+V): 30+0+0

Nastavnik: prof.dr.sc. Krešimir Filipec

CILJ KOLEGIJA

Drugi val velike seobe naroda u znaku je slavenskih seoba koje se posebno pojačavaju ulaskom Avara u Europu. Avari njihova groblja i stepsko-nomadska kultura zbog specifičnog načina života i načina pokapanja izvrstan su izvor za proučavanje cijelog jednog vremena koji se okvirno može datirati od sredine 6. do početka 9. stoljeća. Avarsko vrijeme i vrijeme avarske dominacije važno je za proučavanje povijesti srednje Europe. U žarištu interesa jest metodologija istraživanja avarodobnih groblja i naselja, proučavanje kronologije ranoavarskog, srednjeavarskog i kasnoavarskog vremena te nestanka avarodobnih grobalja u 9. stoljeću te svih drugih aspekata života. Velika pozornost posvetit će se povijesti istraživanja i etničkim interpretacijama materijala u skladu s danas vodećim arheološkim teoretičarima i znanjima.


SADRŽAJ KOLEGIJA

1. Povijesni uvod i interpretacije izvora
2. Dosezi slavenske ekspanzije do sredine 6. stoljeća – problemi i interpretacije
3. Avari – povijest istraživanja I Stanje istraživanja do pedesetih godina 20. stoljeća
4. Avari – povijest istraživanja II Klasično vrijem istraživanja
5. Avari – povijest istraživanja III Moderne metode i pristup
6. Ranoavarska groblja – opće karakteristike
7. Novcem datirana ranoavarski grobovi i nalazi
8. Grobovi vođe klanova, knezova i višeg staleža
9. Grobovi mogućih kagana – opća problematika
10. Srednjeavarsko vrijeme
11. Germani u Avarskom Kaganatu
12. Stilovi i tehnike – moguća središta proizvodnje u Panonskoj nizini
13. Kasnoavarsko vrijeme
14. Bizant i utjecaji Bizanta na produkciju u kaganatu
15. Nagyszentmiklos, Blatnica-Hohenberg i zadnja desetljeća kaganata / groblja 9. stoljeća u Panoniji – problemi kontinuiteta


ISHODI UČENJA

1. Moći objasniti i usporediti obilježja arheoloških kultura i civilizacija na području istočne i srednje Europe te objasniti glavne povijesne procese bitne za razumijevanje arheoloških kultura.
2. Moći prepoznati kronološki i kulturološki indikativan arheološki materijal te moći nabrojati i savladati glavne povijesne procese.
3. Koristiti se stručnom literaturom u samostalnom radu.


METODE PODUČAVANJA

Predavanja.


METODE OCJENJIVANJA

Ocjenjivanje studenata na završnom ispitu.


OBAVEZNA LITERATURA

1. E. Garam, Das Awarenzeitliche Graberfeld Von Tiszafured, Budapest, 1995.
2. A. Cs. Sós, A. Salamon, Cemeteries of the Early Middle Ages (6th-9th Centuries A.D.) at Pókaszepetk, Budapest, 1995.
3. J. Zábojník, Slovensko a avarský kaganát, Bratislava, 2004.
4. I. Kovrig, Das awarenzeitliche Gräberfeld von Alattyán, AH XL, Budapest 1963.
5. Awaren in Europa, Schätze eines asiatischen Reitervolkes 6.-8. Jh. (katalog izložbe), Nürnberg-Frankfurt am Mein, 1985.
6. Awaren- forschungen l-II, F. Daim (Studien zur Archäologie der Awaren 4), Wien, 1992
7. K. Filipec, Kasnoavarski ukrasni okov (falera) u obliku veprove glave iz Siska, Godišnjak Gradskog muzeja Siska 3 – 4, Sisak, 2003., 117. – 143


DOPUNSKA LITERATURA

1. G. Fusek, „Slawen“ oder Slawen? Eine polemische Auseinandersetzung über eine wertvolle Monographie, Slovenská archeologia 52 / 1, Nitra, 2004., 161. – 186.
2. Cs. Bálint, Die Archäologie der Steppe. Steppenvölker zwischen Volga und Donau vom 6. bis zum 10. Jahrhundert. F. Daim, A – Lippert, A.: Das awarische Gräberfeld von Sommerein am Leithagebirge, NÖ. Wien 1984.