Naziv kolegija: Predromanička i ranoromanička arhitektura

Diplomski, Obavezan predmet

Šifra: 117479
ECTS: 5
Satnica (P+S+V): 30+0+0

Nastavnik: prof.dr.sc. Mirja Jarak

CILJ KOLEGIJA

Definiranje bitnih karakteristika koje omogućavaju razlikovanje između predromaničke i ranoromaničke arhitekture. Posebno proučavanje crkvene arhitekture posredovanjem cjelovitije sačuvanih građevina i građevina otkrivenih u arheološkim istraživanjima. Ukazivanje na mogućnosti kompleksnog proučavanja pojedinih građevina u okviru njihove uže datacije i povezanosti sa sredinom u kojoj nastaju.

SADRŽAJ KOLEGIJA

1. Predromanička arhitektura. Opća obilježja. Predromanika kao stil. Teorijski stavovi u literaturi.
2. Predromanika kao opća europska pojava. Regionalne karakteristike i posebnosti predromaničke arhitekture u pojedinim područjima
3. Odnos spram arhitekture prethodnog, kasnoantičkog vremena. Tehnike gradnje, morfologija. Udio kasnoantičke arhitekture u razvoju predromanike. Sačuvane kasnoantičke građevine i kasnoantički oblici kao prototipovi i inspiracija za ranosrednjovjekovne graditelje.
4. Razvoj društva i liturgijski zahtjevi.
5. Primjeri građevina 7. i 8. st. u Hrvatskoj. Adaptacije ranije arhitekture i nova ranosrednjovjekovna zdanja.
6. Primjeri građevina 7. i 8. st. u Italiji i na području Franačke države.
7. Morfološke karakteristike predromaničke arhitekture 9. st. u Dalmaciji i Istri.
8. Predromanička arhitektura u gradovima i u izvangradskim ruralnim područjima.
9. Nova predromanička prostorna rješenja uvjetovana liturgijskim potrebama unutar karolinške arhitekture: kripta, predvorje s katom (westwerk).
10. Uloga benediktinaca u razvoju ranosrednjovjekovne arhitekture.
11. Pojava ranoromaničke arhitekture. Kronološka i sadržajna određenja.
12. Morfologija i tehnike gradnje ranoromaničke crkvene arhitekture 11. st. u Hrvatskoj
13. Ranoromanička arhitektura u svjetlu odnosa grada i zaleđa
14. Monumentalna umjetnost (slikarstvo i mozaici) predromaničkih i ranoromaničkih crkava.
15. Predromanička i ranoromanička arhitektonska plastika i liturgijski namještaj.

ISHODI UČENJA

1. Smjestiti usvojena znanja u širi geografski i kulturni kontekst.
2. Moći prepoznati morfološke varijante unutar predromaničke arhitekture u Hrvatskoj i Europi.
3. Moći prepoznati morfološke varijante unutar ranoromaničke arhitekture u Hrvatskoj i Europi.
4. Znati otkriti podatke koji omogućavaju precizniju dataciju ranosrednjovjekovne arhitekture.
5. Poznavati najvažnije radove o arhitekturi domaćih i stranih autora.

METODE PODUČAVANJA

Proučavanje arhitekture na temelju dokumentacije dostupne u literaturi i vlastitog uvida kao i na temelju spoznaja o liturgijskim zahtjevima kojima se prilagođavala crkvena arhitektura. Uspoređivanje opisa i interpretacija u literaturi sa stanjem na terenu i eventualnim novim nalazima vezanim uz arhitektonske komplekse.

METODE OCJENJIVANJA

Pismeni ispit.

OBAVEZNA LITERATURA

1. Prilozi istraživanju starohrvatske arhitekture, Split 1978.
2. T. Marasović, Graditeljstvo starohrvatskog doba u Dalmaciji, Split 1994.
3. I. Petricioli, Od Donata do Radovana, Split 1990.
4. J. Hubert, Architecture and its decoration, u knjizi J. Hubert-J. Porcher-W. F. Volbach, Carolingian art, London 1970, 1-68.
5. E. Kubach, Arhitektura u doba Karolinga i Otona, u knjizi E. Kubach-V. H. Elbern, Karolinška i otonska umetnost, Novi Sad 1973, 5-106.
6. W. Müller – G. Vogel, Atlas arhitekture, 2, Zagreb 2000.
7. M. Jurković, Crkvena reforma i ranoromanička arhitektura na istočnom Jadranu, Starohrvatska prosvjeta, ser. III, 20/1990, 191-211.

DOPUNSKA LITERATURA

1. T. Marasović, Dalmatia praeromanica, I-IV, Split-Zagreb, 2008-2013.
2. H. R. Sennhauser, Frühchristliche und frühmittelalterliche kirchliche Bauten in der Diözese Chur und in den nördlich und südlich angrenzenden Landschaften, u knjizi: Frühe Kirchen im östlichen Alpengebiet, Teil 1, München 2003, 9-221.
3. A. Arbeiter – S. Noack-Haley, Christliche Denkmäler des frühen Mittelalters, vom 8. bis ins 11. Jahrhundert, Mainz am Rhein 1999.
4. M. Jarak, Crkvena arhitektura 7. i 8. stoljeća: uvod u studij predromanike, Split 2013.
5. M. Prelog, Između antike i romanike, Peristil 1/1954, 5-14.
6. M. Prelog, Predromanika i romanika, Djela 2, 137-158.
7. S. Gunjača, Revizija iskopina u Biskupiji kod Knina god. 1950, Ljetopis JAZU 57/1953, 9- 49.
8. S. Gunjača, Ostaci starohrvatske crkve Sv. Cecilije na Stupovima u Biskupiji kod Knina, Starohrvatska prosvjeta 5/1955, 65-124.
9. Ž. Rapanić-D. Jelovina, Revizija istraživanja i nova interpretacija arhitektonskog kompleksa na Otoku u Solinu, VAHD 70-71/1968-69, 107-135.
10. P. Vežić, Crkva Sv. Trojstva (Sv. Donata) u Zadru, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 8-9/1982-83, Zagreb 1985.
11. B. Marušić, Kompleks bazilike Sv. Sofije u Dvogradu, Histria Archaeologica, Pula 2/1971.
12. I. Petricioli, Prilog diskusiji o starohrvatskim crkvama s oblim kontraforima, Izdanja HAD-a 8/1980, 221-226.