Naziv kolegija: Germanska groblja i nalazi ranoga srednjega vijeka

Diplomski, Obavezan predmet

Šifra: 117458
ECTS: 5
Satnica (P+S+V): 30+0+0

Nastavnik: prof.dr.sc. Krešimir Filipec

CILJ KOLEGIJA

U predavanjima će se obraditi arheologija vremena velike seobe naroda u središnjoj Europi. U žarištu interesa su negdašnje rimske provincije Panonija, Norik, Dalmacija i Italija od 400. do 600. godine odnosno u vremenu prvog vala seobe naroda koji se veže uz premještanje germanskih, sarmatskih i hunskh naroda. Obrađivat će se svi aspekti života romanskih populacija, kasnoantičkog stanovništva i doseljenika, krajobraz, arhitektura, naselja, crkve i hramovi, groblja, nekropole i slučajni nalazi. Posebna pozornost posvetit će se grobljima i naseljima, urbanim središtima i predmetima koji nam omogućuju ponajbolje sagledavanje opće slike. Proučavanje tehnologija i tehnike, stilova, trendova i napredak gospodarskog života dio je kojem će se također posvetiti velika pozornost. U središtu interesa jest čovjek, grupa, klan, pleme i etnik njihova kultura rekonstrukcija miljea u kojem su živjeli, rekonstrukcija svih aspekata koji nam pomažu u rekonstrukciji života onodobnih ljudi u tim turbulentnim vremenima kojima se mijenjala slika stara Europe i stvarala nova povijest. Srednje Europa gleda se kao dio cjelovite povijesti cijele Europe stoga će se velika pozornost posvetiti i zbivanjima u drugim njezinim dijelovima jer su procesi vrlo slični.

SADRŽAJ KOLEGIJA

1. Opći uvod u problematiku civilizacije groblja na redove
2. Kasnoantički starosjedioci njihova kultura i svijet
3. Arhitektura 5. i 6. stoljeća – urbanizam
4. Arhitektura 5. i 6. stoljeća – visinske utvrde
5. Arhitektura 5. i 6. stoljeća – hramovi i crkve
6. Groblja na redove – opće karakteristike
7. Problematika i metodologija proučavanja pojedinih aspekata groblja velike seobe naroda u Panoniji
8. Istočni Germani njihova kultura i razvoj I
9. Istočni Germani njihova kultura II
10. Razvoj nošnje s posebnim osvrtom na razvoj lučne fibule
11. Dalmacija kroz prizmu gotsko-bizantskih ratova
12. Problematika i metodologija proučavanja Langobarda i njihovih suvremenika u Panoniji i Noriku
13. Stilovi i tehnike
14. Posljednja desetljeća 6. stoljeća
15. Kraj staroga svijeta

ISHODI UČENJA

1. Moći objasniti i usporediti obilježja arheoloških kultura i civilizacija na području Hrvatske i Europe te objasniti glavne povijesne procese bitne za razumijevanje arheoloških kultura posebno vremena velike seobe naroda između 400. i 600. godine.
2. Moći prepoznati kronološki i kulturološki indikativan arheološki materijal te moći nabrojati i savladati glavne povijesne procese.
3. Koristiti se stručnom literaturom u samostalnom radu.

METODE PODUČAVANJA

Predavanja.

METODE OCJENJIVANJA

Kolokvij, usmeni i pismeni ispit.

OBAVEZNA LITERATURA

1. V. Bierbrauer, Die Goten vom 1.–7. Jahrhundert n. Chr.: Siedelgebiete und Wanderungen aufgrund archäologischer Quellen. In: E. Straume/E. Skar (Hrsg.), Peregrinatio Gothica III. Kongress Fredrikstad (Norwegen) Oslo, 1992., 9–43.
2. R. Christlein, Die Alamannen. Archäologie eines lebendigen Volkes (Stuttgart u. Aalen³, 1991.
3. I Goti, (katalog izložbe), Milano, 1994.
4. I Langobardi, (katalog izložbe), 1990.
5. G. Haseloff, Die germanische Tierornamentik der Völkerwanderungs. Studien zu Salins Stil I, Berlin, 1981.
6. I. Bóna, Das Hunnenreich, Budapest, 1992.

DOPUNSKA LITERATURA

1. V. Bierbrauer., Die ostgotischen Grab- und Schatzfunde in Italien, Biblioteca degli Studi Medievali 7, 1975.
2. W. Menghin, Die Langobarden, Stuttgart, 1985.
3. J. Werner, Beiträge zur Archäologie des Attila-Reiches, München, 1956.
4. J. Werner, Die Langobarden in Panonnien, München, 1962.
5. K. Horedt, D. Dumitru, Das zweite Fürstengrab von Apahida, Germania 50,1972,174-220
6. H. Steuer, Frühgeschichtliche Sozialstrukturen in Mitteleuropa. Eine Analyse der Auswertungsmethoden des archäologischen Quellenmaterials, Göttingen, 1982.