Međunarodna studentska konferencija ::Arheologija i multidisciplinarnost::

Sažetci predavanja

"Karlovački lokaliteti"
(Zoran Čučković, Sveučilište u Zagrebu)

Arheološki nalazi s ovog područja pojavili su se u znanstvenoj javnosti vrlo rano, počevši još od iskopavanja Šime Ljubića u Trošmariji u drugoj polovini 19. st. i slučajnih nalaza iz žarnih nekropola Trešćerovac i Krupače s kraja 19. st. Unatoč tome, u narednim desetljećima, sve do 1980-tih, s ovog su područja stizale tek usputne vijesti o slučajnim nalazima ili efemernim istraživačkim kampanjama tako da je danas ovo područje još uvijek velika bijela mrlja na našoj arheološkoj karti. Novija istraživanja ukazuju na velik arheološki potencijal ove regije, naročito u prapovijesnoj arheologiji, što je na poslijetku i privuklo nešto više pažnje od strane stručne javnosti posljednjih desetak godina.

"Primena geofizičkih istraživanja u arheologiji na primeru lokaliteta Manastira Drenča"
(Marija Marić, Univerzitet u Beogradu)

Krajem juna 2005. godine, na arheološkom lokalitetu manastir Drenča izvršena su geofizička istraživanja metodom geoelektričnog skeniranja zasnovanom na merenju specifične električne otpornosti (SEO). Cilj ovih istraživanja bila je detekcija ostataka zidova manastirskog kompleksa uz već arheološki istraženu crkvu posvećenu Vavedenju presvete Bogorodice.
Zaštitno arheološko istraživanje 2005. godine otpočelo je novim metodološkim pristupom, elektro-merenjem, kako bi se što brže utvrdilo postojanje, a dalje i prostiranje pratećih manastirskih objekata. Nakon izvršenog geoelektričnog skeniranja platoa ispred ulaza u crkvu dobijeni su značajni podaci o ostacima manastirskog konaka koji je kasnije, nakon iskopavanja, na osnovu arheološkog materijala, pre svega keramike, opredeljen u period druge polovine 14. i prve polovine 15. veka; odnosno iskopavanja su pokazala da je geofizička anomalija ukazala na prisustvo zida konaka.

"Forenzička arheologija i antropologija"
(Helena Bešter & Andrej Janeš, Univerza v Ljubljani)

U našem predavanju ćemo predstaviti područja kojima se bavi forenzička arheologija, odnosno antropologija. U prvom dijelu ukratko ćemo predstavili čime se bavi, njene ciljeve i metodologiju forenzičke arheologije i antropologije.
U drugom dijelu ćemo prikazati primjere iz svijeta koji se vremenski protežu od početaka ljudskog postojanja do danasnjih dana. Od neandertalaca do nedavnog napada na WTC u New Yorku. Prikaz primjera biti će podijeljen na dva dijela, prvi - prikaz forenzičnih nalaza sa mumija i mumificiranih tijela te drugi - pregled osteoloskog materijala sa izabranih lokaliteta.

"Smrt i sahrana - interferencije između arheologije i etnologije"
(Goce Naumov, Univerzitet u Skopju)

Iz vremena neolita otkriven je veliki broj sahranjivanja ispod podova kuća, a njihove reminiscencije egzistiraju, iako indirektno, do devetnaestog i dvadesetog stoljeća. Može li etnologija sa svojim saznanjima pomoći arheologiji da objasni pozadinu i razloge za pojavu ovih specifičnih načina kod sahranjivanja neolitske populacije? Veliki broj etnoloških podataka otvara nekoliko hipoteza koji sklapaju mozaik diskutabilnih sahranjivanja. Ako arheologija ima za cilj protumačiti ideje koje su iznad arheoloških situacija i konteksta na terenu, onda vjerojatno etnologija i kulturna antropologija jednako mogu pridonijeti riješavanju ovih naučnih problema.

"Muzejsko - pedagoške radionice u Muzeju grada Umaga vezane uz izložbu Egipatska zbirka"
(Barbara Banovac, Muzej grada Umaga)

Muzej grada Umaga se u svojih pet godina postojanja i rada vodi kredom ŽIVI MUZEJ. Uz projekte koji su vezani uz eksperimentalnu arheologiju i odvijaju se u određenom periodu godine, javila se potreba za stalnom edukacijom korisnika. Kroz muzejsko - pedagoške radionice, organizirane uz gostujuću izložbu Egipatska zbirka, prošlo je oko 350 djece svih uzrasta i stvorena je baza za buduću suradnju sa školama.
U želji približavanja našim korisnicima odlučili smo početi od djece koja su tijekom dva mjeseca trajanja radionica sjedila na podu i stepenicama muzeja, crtala, pisala, bojala, slagala, natjecala se i otišla kući s utiscima o muzeju kao o mjestu gdje su se zabavila i nešto novo naučila. To nam je i bio cilj.

"Metodologija proučavanja položaja žena u antičkom rimskom društvu"
(Marko Sinobad, Sveučilište u Zagrebu)

Istraživanje položaja žena u antičkom društvu, kao jedne od tema društvene povijesti, zahtjeva sintezu koja uključuje istraživanja brojnih humanističkih znanosti: sociologije, povijesti, prava, arheologije... S obzirom da su određeni društveni fenomeni antičkog vremena i danas prisutni u društvu u kojem živimo, ovdje su od značajne koristi sociološki studiji o položaju žena suvremenog 'zapadnog' društva. Sociološka metodologija može se primjeniti i za analiziranje antičkog rimskog društva.

"Uloga forenzičke arheologije u obradi mjesta zločina"
(Mladen Vojković, Sveučilište u Zagrebu)

Prezentacija o ulozi arheologije u okviru forenzičkih znanosti. U kojim se uvjetima metodologija arheologije koristi u dešifriranju procesa na mjestu zločina? Na koji način forenzička arheologija dolazi do podataka? Kako podaci prikupljeni arheološkim metodama mogu doprinijeti istrazi? Ima li mjesta za arheologiju u okviru forenzičkih znanosti?

"Arheologija iz svemira"
(Zoran Čučković, Sveučilište u Zagrebu)

Ne, to nije neka pjesnička figura, zaista je moguće baviti se arheologijom sa svemirske distance. Radi se o još uvijek eksperimentalnom spoju visoko sofisticirane tehnologije koja nam konstantno kruži nad glavama i naprednih analitičkih oruđa pomoću kojih je moguće baratati arheološki zanimljivim informacijama. Ukoliko ne pripadaš onima koji vjeruju da su sve te svemirske priče samo zavjera vlade SAD-a, dođi i uvjeri se u orbitalnu budućnost naših istraživanja.