S obzirom na nedostatak komunikacije i suradnje između zagrebačkih i zadarskih studenata, odlučili smo usporediti programe studiranja te vam pomoću razgovora s profesorima i studentima odgovoriti na neka pitanja vezana uz rad ovih odsjeka.
Dragi kolege, kao što vam je već poznato arheologija se u Hrvatskoj može studirati na Filozofskom Fakultetu u Zagrebu kao jednopredmetni ili kao dvopredmetni studij, i na Filozofskom Fakultetu u Zadru gdje se arheologija može studirati samo u kombinaciji s nekim drugim predmetom, odnosno kao dvopredmetni studij. S obzirom na nedostatak komunikacije i suradnje između zagrebačkih i zadarskih studenata, odlučili smo usporediti programe studiranja te vam pomoću razgovora s profesorima i studentima odgovoriti na neka pitanja vezana uz rad ovih odsjeka. Nadamo se da ćemo kroz ovih nekoliko redaka potaknuti suradnju među studentima, a sve u svrhu kvalitetnijeg studiranja.
PROF. DR. MIRJANA SANADER, pročelnica Odsjeka za arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu
Taj odnos je ono što me u mom radu najviše oduševljava, iako je malen broj aktivnih studenata koji odgovaraju idealnoj slici studenta. Međutim, željela bih istaknuti kako su studenti koji svih ovih godina sudjeluju na iskopavanjima u Tiluriju izuzetno marljivi i zainteresirani. Mislim da će prijelaz na Bolonjski sistem prisiliti studente da budu aktivniji.
Terenska nastava provodi se u trajanju od 20 radnih dana te je obavezna za sve studente nakon odslušanih 8 semestara. Studenti sudjeluju na arheološkim terenima koje vode profesori s našeg Odsjeka.
Mislim da je jako dobra te da se količina stručne literature u posljednje 4 godine znatno povećala zahvaljujući, prije svega, donacijama iz Engleske, Njemačke i sa Cipra. Na žalost, i dalje smo suočeni s problemom “trajnog posuđivanja” knjiga, ali se i to nastoji što efikasnije riješiti.
Smatram kako je klub zaista počeo djelovati tek nakon izdavanja časopisa “Fragmenti”. Časopis je dobar, ali se treba tematski proširiti tako da ne obuhvaća samo skraćene seminarske radove. Izdvojila bih i modnu reviju koji je organizirao klub studenata, a koja je u svibnju gostovala na Međunarodnom festivalu mladeži u Turskoj.
S katedrom u Zadru surađujemo na više razina, primjerice u pripremama za organizaciju visokoškolskog obrazovanja prema Bolonjskom procesu, razmjenom iskustva s terenskih istraživanja te diskusijom o postignutim rezultatima.
PROF. DR. ALEKSANDAR DURMAN, Odsjek za arheologiju na Filozofskom Fakultetu u Zagrebu
Na žalost prvo treba poći od toga da smo mi mali Odsjek s malom financijskom pozadinom što se odražava i na fundusu naše knjižnice. To se prvenstveno odnosi na redukciju stranih časopisa te lošu razmjenu s ostalim Sveučilištima. Budući da je sve više izdavača i sve više stručnih ili polustručnih časopisa, najbolje bi rješenje bilo kada bi se Sveučilište pretplatilo na određene časopise na Internetu te bar na taj način studentima približilo najnovije vijesti iz svijeta arheologije. Što se tiče NSB-a, njezin je fundus zadovoljavajući, ali bi, s obzirom na način rada takvih institucija u svijetu, promijenio radno vrijeme. Knjige uvijek čekate barem sat vremena i onda često shvatite kako to što ste naručili ne pokriva vaše želje te vam ne preostaje ništa drugo nego novi sat vremena čekanja. Rado se prisjećam boravka u SAD-u gdje takve institucije u određene dane imaju rasprodaju knjiga, rade od 0-24 sata te sami sa signaturom uzimate knjige s polica.
Za obradu bilo kojeg segmenta arheologije student se treba služiti starijom i novijom literaturom. Starija literatura nam daje same začetke određenih ideja koje bi student i trebao upoznati upravo iz njihovih izvora, a ne iz ”druge ili treće ruke”. Veliki zadatak dodiplomskog studija je upravo taj da studente nauči kako se koristiti literaturom.
Obavezna terenska nastava je zasigurno iznimno korisna studentima. Kako bi arheološka praksa u potpunosti opravdala svoju namjenu i studenti bi trebali promijeniti dosadašnje gledanje na terenski rad. Terensku nastavu bi prvenstveno trebali shvatiti kao potkrepljivanje teoretskog znanja praktičnim radom i usvajanje novih znanja, a ne kao način zarade džeparca. Kroz ovaj problem ponovno se susrećemo s nedostatnim budžetom koji ne može osigurati da se cijela studenska godina pošalje na određeni teren i da se studenti primjereno isplate. U svijetu je praksa da se za veća arheološka istraživanja financijska sredstva priskrbe od velikih kompanija dok je u Hrvatskoj još uvijek premali broj tvrtki koje bi to mogle osigurati. Osim toga, arheologija nije u dovoljnoj mjeri medijski popraćena što onemogućuje uključivanje velikih kompanija, ali i šire javnosti u financiranje.
Dosadašnji rad kluba je dobar. Međutim, treba spomenuti kako rad kluba studenata ovisi od generacije do generacije. Postavlja se pitanje tko će nastaviti rad sadašnjeg kluba studenata kada ova generacija ode. Posljednjih tridesetak godina pokrenuta su 4 časopisa studenata arheologije, tako da se može reći kako rad kluba studenata ide na valove te ovisi od generacije do generacije.
PROF. DR. BRUNISLAV MARIJANOVIĆ, pročelnik Odjela za arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zadru
Prije svega, ti su odnosi akademski. Drugačiji i ne mogu biti, pa su, u cjelini gledano, korektni i zadovoljavajući. Profesori su uvijek dostupni studentima za sve potrebe njihova obrazovanja. Ne znam za neke primjere izrazitog studentskog nezadovoljstva. Međutim, ono što tim odnosima daje posebnu dimenziju je stanovita ležernost između profesora i studenata koja, prije svega, omogućuje jednostavnu komunikaciju. Držim da je, uz nužno obostrano uvažavanje elementarnih akademskih normi, taj tip odnosa posve primjeren vremenu u kojem živimo.
Što mislite npr. o studiju medicine bez vježbi iz anatomije? Time sam, čini mi se, najbolje odgovorio na Vaše pitanje. Naime, bez obvezne terenske nastave kao sastavnog dijela programa studija, ovaj bi studij bio nepotpun, a diplomirani studenti ne bi bili potpuni stručnjaci koji bi u svome budućem radumogli preuzeti kompetentno vođenje arheoloških iskopavanja. U programu našeg studija postoji predmet Metodologija arheologije I i II koji se sluša na trećoj i četvrtoj godini, a u okviru kojeg se već godinama organizira i obavezna terenska nastava u trajanju od 15 radnih dana u svakoj akademskoj godini. Znamo kako nije praktično što se terenska nastava odvija pred ispite, ali do sada na to nismo mogli utjecati. Ne mislim da je dvotjedna terenska nastava u jednoj akademskoj godini dostatna, da ju nije moguće drukčije organizirati i drukčije provoditi pa će i to biti jedno od pitanja na kojima ćemo raditi u daljem razvoju našeg studija.
Dostupnost postojeće stručne literature je po mom mišljenju zadovoljavajuća. Pri tome mislim na činjenicu da su studentima na raspolaganju svi naslovi koji u našim knjižnicama postoje. No, druga su pitanja: dostatnost literature s obzirom na popunjenost knjižničnog fundusa, raspoloživi broj primjeraka, mogućnosti kontinuiranog obnavljanja i popunjavanja knjižničnog fundusa, radno vrijeme knjižnice i sl. Tu postoje određeni problemi čije je rješavanje izvan naših mogućnosti. Razumije se, današnje je stanje bolje od prijašnjeg, a vjerujem i da će se stalno poboljšavati. Odjel za arheologiju će sa svoje strane učiniti sve da, kada je dostupnost literature u pitanju, svojim studentima osigura što bolje mogućnosti.
Uvođenje jednopredmetnog studija prirodna je posljedica razvoja studija arheologije u Zadru, ali i suvremenog razvoja arheologije koja traži specijalističko obrazovanje interdisciplinarnog i multidisciplinarnog tipa. Pripreme se odvijaju prema našim planovima, a uvođenje jednopredmetnog studija predviđamo već za 2005/06. akademsku godinu.
Naši su studenti tek nedavno krenuli u osnivanje svoga Kluba. Koliko znam, to je dosta spora procedura i nisam siguran u kojoj su fazi trenutno. Sada je vrijeme ispita, a naši studenti imaju obveze i prema svome drugom studiju. Ako se njihov rad može ocjenjivati prema prvom broju “Serilie” koji je nedavno izišao, prema angažiranju njihova Uredništva, planovima koji su mi poznati, zanimanju studenata i sl., onda taj rad može dobiti solidnu ocjenu. No, to je tek početak, a budućnost će pokazati svoje. Aktivnost Kluba ovisit će o samim studentima. Na profiliranje njihovih aktivnosti profesori neće utjecati bez izričitog zahtjeva studenata, a njihove dobre projekte podupirat ćemo koliko god to bude moguće.
Profesori dvaju Odjela imaju izvrsne profesionalne, kolegijalne, pa i prijateljske odnose. Nema nikakvih razloga zbog kojih bi ti odnosi bili drukčiji, a to je nužna pretpostavka dobrim odnosima i na institucionalnoj razini. Današnja suradnja na institucionalnoj razini neusporedivo je bolja od nekadašnje, ali je vjerojatno manja od buduće. Naime, suradnja je u stalnom usponu i vjerujem da će se i u idućim godinama razvijati u tom pravcu.
A što kažu studenti (ili glas naroda):
SUZANA ĆURE, I. godina arheologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu
Pri upisu na fakultet nisam imala veliko predznanje o arheologiji. Naravno, sada više znam i ne mogu reći da nisam zadovoljna.
Mogao bi biti i bolji, jer bez obzira na to što sudjelujem na svim predavanjima imam osjećaj kako nas profesori individualno uopće ne poznaju.
Mislim da je rad knjižnice manje više u redu, a što se tiče literature, mislim da su neke knjige zastarjele. Naravno, problem je i literatura na stranim jezicima kojima studenti ne vladaju. Osim toga, do nje se često teško dolazi.
MIROSLAV RAZUM, II. godina arheologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu
Potpuno sam zadovoljan studijem, jer sam oduvijek sanjao kako ću upisati arheologiju. Osim toga, predavanja su mi puno približila arheologiju.
Budući da studiram i pravo, mislim da je ovdje zbog manjeg broja studenata odnos puno bliži i ležerniji.
Na vlastitu inicijativu sudjelovao sam na arheološkim terenima te sam puno lakše naučio i shvatio neke stvari o kojima sam slušao na predavanjima pa terensko iskustvo smatram neophodnim dijelom studija.
Knjižnica Odsjeka je u redu. Ispitna literatura je u potpunosti dostupna u našoj knjižnici, ali za seminare većina literature ne postoji nigdje u Hrvatskoj. No, veći problem je učionica koja je uistinu premala, posebno za predavanja koja zajedno slušaju studenti s nekoliko godina.
ANDREA DEVLAHOVIĆ, apsolventica arheologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu
Kada sam upisivala ovaj studij već sam poznavala neke studente arheologije tako da sam otprilike znala što mogu očekivati. Željela sam studirati jednopredmetnu arheologiju pa sam zato i došla u Zagreb. Budući da sam upisala ovaj studij zato što sam to htjela, naravno da mi je drag. Da moram sve ispočetka, ponovno bi ga upisala.
Mislim da je to odlično jer ne samo da pomaže studentima u stjecanju praktičnog znanja, nego je dobro i za razvijanje odnosa profesora i studenata. Žao mi je što je to uvedeno tek sada kad sam skoro gotova sa studijem.
Nemam velikih zamjerki na rad knjižnice. Pogotovo što su u njoj radili/još rade moji prijatelji pa se ponekad može “prošvercati” i van radnog vremena (pozdrav Emilu i Hrvoju). Možda bi na odsjeku mogli razmisliti o pretplati na on-line izdanja nekih časopisa što bi studentima sigurno olakšalo rad. Sviđa mi se princip slobodnog pristupa knjizi (u neke knjižnice na drugim odsjecima pristup je moguć samo preko šaltera), iako to, na žalost, zna rezultirati nestajanjem knjiga. Mislim da je dostupnost literature dobra, iako je odlazak u NSB ponekad neizbježan. Osim toga, na Internetu je moguće naći puno informacija, tako da u toj kombinaciji sve dobro funkcionira.
MAGDALENA VLADISLAVIĆ, apsolventica arheologije na Filozofskom fakultetu u Zadru
Kada sam upisivala studij arheologije već sam imala neka znanja i u velikoj mjeri sam zadovoljna sa studijem.
Odnos između studenata i profesora je dobar, a tome pridonosi i zajednički boravak na terenu.
Mislim da je to dobro jer ti daje motivaciju. Međutim, nedostatak je što se terenska nastava odvija u 5. mjesecu kada su ispitni rokovi te za rad nismo plaćeni.
Nije baš najbolja. Često moramo moliti profesore da nam ustupe svoje knjige. Pomaci se ipak vide jer te knjige možemo koristiti u praktikumu.
VEDRANA GLAVAŠ, IV. godina arheologije na Filozofskom Fakultetu u Zadru
Arheologija se u Zadru može studirati samo dvopredmetno, u kombinaciji s bilo kojim drugim predmetom osim s psihologijom i kroatistikom. Studenti najčešće uz arheologiju biraju povijest ili povijest umjetnosti (to su vrlo česte kombinacije), a nerijetko i latinski jezik. Mislim da je šteta što ne postoji jednopredmetni studij arheologije jer postoje studenti koje zanima isključivo arheologija, a ne mogu joj se u potpunosti posvetiti zbog obveza na drugom predmetu. Međutim, ovo bi se uskoro trebalo riješiti uvođenjem novog sustava školovanja. S druge strane, studiranje u Zadru studentima omogućuje da u jednom gradu vide lokalitete iz svih razdoblja (od prapovijesti do srednjeg vijeka). Vrlo je zanimljivo hodati i razgledavati. I profesori nas vode u razgledavanje grada ili u Arheološki muzej. Zanimljivo je slušati npr. predavanje o srednjem vijeku i obilaziti crkvu sv. Donata ili sv. Stošije. Tijekom studija studenti imaju stručne izlete u Nin, Biograd, Asseriju, Salonu, Klis,...
Što se tiče samih predavanja, iznenadila sam se u pozitivnom smislu. Predavanja profesora su zanimljiva, obogaćena raznim sadržajem, pokazivanjem materijala, slika, rekonstrukcija. Prapovijesnu arheologiju i Metodologiju studenti slušaju i prate uz pomoć LCD projektora što je predavanje dosta poboljšalo i učinilo kvalitetnijim jer je studentima omogućeno vidjeti sliku u boji.
Prednost studiranja arheologije u Zadru je mogućnost svakom studentu da prisustvuje terenskoj nastavi. Riječ je o obaveznoj terenskoj praksi od 15 radnih dana za studente III. i IV. godine na lokalitetima Crno vrilo (stariji neolitik) i Podvršje (dvojna ranokršćanska crkva). Ostali studenti mogu raditi pod uvjetom da ne izostaju s nastave. Međutim, moram napomenuti da, bez obzira što ova praksa omogućuje upoznavanje s radom na terenu i materijalu, ona ima jedan nedostatak. Naime, praksa se vrši u 5. mjesecu, u predispitno vrijeme kada III. godina ima najzahtjevnije ispite i kada su nevjerojatne vrućine (na lokalitetima nema hlada). Studenti također imaju pristup arheološkom praktikumu te su uvijek pozvani doći raditi na materijalu, a to je i prostorija namijenjena za učenje. Tamo studenti mogu dobiti svu potrebnu literaturu.
Knjižnica na fakultetu je prilično bogata, a u slučaju nedostatka literature uvijek se možemo obratiti profesorima. Časopisi se, naravno, ne mogu iznositi, ali postoji popriličan broj korisnih knjiga koje se mogu iznositi. Imamo i odlične knjige na stranim jezicima. Korisno je što je Znanstvena biblioteka odmah pored fakulteta pa studenti u slučaju gužve odu ili u jednu ili u drugu. U principu, što se tiče raspoložive literature, imamo sve. Napomenula bih i mogućnost korištenja Interneta na fakultetu. f