U zgradi općine grada Višnjana, poznatom po Zvjezdarnici i zvjezdanom nebu, otvorena je 23. srpnja 2004. godine izložba zaštitnog arheološkog iskopavanja na trasi buduće poluautoceste Nova Vas-Medaki (zapadna dionica Istarskog ipsilona). Izložbu s nalazima (kućni lijep, podnice, ulomci keramike, stakla i dr.) i fotografijama lokaliteta otvorio je Vladimir Kovačić, viši kustos Zavičajnog muzeja u Poreču, ujedno i autor knjižice s informacijama vezanim uz iskopavanje i nađene artefakte. Nakon otvorenja izložbe priređena je odlična fešta uz sardine i vino.
Arheološko istraživanje u vinogradu pokraj sela Bačva počelo je sondažnim iskopavanjem (od 20. 1. do 31. 1. 2003.), prilikom čega su otkriveni ostaci antičke arhitekture. Zatim je uslijedilo sustavno zaštitno iskopavanje (od 4. 2. do 20. 3. 2003.) koje je vodio Arheološki muzej Istre u suradnji sa Zavičajnim muzejom Poreštine iz Poreča. Nadzor iskopa obavljali su T. Bradara, kustosica Arheološkog muzeja Istre i V. Kovačić.
Selo Bačva nalazi se u blizini brežuljka Petrovac. Otprije je poznato da je s južne strane brežuljka prolazio decumanus agera koji je počinjao kod gradskih vrata u Poreču i išao u unutrašnjost Istre. U vinogradu na sjevernoj padini brežuljka pronađen je još 1979. godine antički kameni ulomak (danas ugrađen u ogradni zid kuće u Poreču). Sačuvan je i dio natpisa: u prvom redu [Dis] M[anibus], a u drugom NVARIAE. Na tom mjestu nađena je, navodno, i nadsvođena keramička peć. U samom naselju nalazi se i srednjovjekovna crkvica Sv. Jakova s freskama i reljefnim drvenim triptihom iz 16. stoljeća.
Ručak smo sami pripremali, s tim da je svaki dan netko drugi bio zadužen za kuhanje. Od 13.30 do 16 sati ponovno smo radili, a na kraju dana je svatko morao pisati dnevnik. Večerali smo u restoranu. Ako ujutro nismo radili, imali smo predavanja o nalazima s lokaliteta ili o konzervaciji i rekonstruiranju. Na kraju smo dobili diplome kao potvrdu boravka u Arheološkom parku Xanten.
Pri daljnjoj obradi vinograda pronađene su tri grobnice omeđene kamenim pločama, s poklopcem i pokojnikom u sjedećem položaju. Prilikom nedavnog obilaska navedenog područja, osim razbacanog kamenja i nešto keramičkih ulomaka (tegule), nije uočeno ništa što bi upućivalo na ostatke peći ili grobnica. Površina koja se istraživala 2003. godine iznosila je oko 1500 m2. U antičkom naselju nađeni su ostaci rimskih zidova i podnog mozaika koji danas nisu vidljivi te gotički portal crkve Sv. Majke Božje od Karmela s glagoljaškim natpisima iz 16. i 17. stoljeća. Nađeni zidovi nalazili su se na sjevernoj (dubina 0,15 m; orijentacija Z-I s blagim otklonom prema jugu) i južnoj strani vinograda (dubina do 0,70 m) neposredno uz putove, dok je u središnjem dijelu dokumentirano par oštećenih zidova. Nađeni su i ostaci podova, ognjište, tri otpadne jame omeđene živom stijenom i amfora, obične kućanske keramike te svjetiljki, tegula, imbreksa, keramičkih podnih obloga, stakla i životinjskih kostiju. Prema procjeni A. Starca iz Arheološkog muzeja Istre, keramički materijal može se datirati od 1. stoljeća prije Krista do 7. stoljeća poslije Krista, ali će tek detaljnija obrada materijala omogućiti preciznije datiranje nalazišta. f