Fragmenti

Arheonaj

autor: Zoran Čučković

NAJVEĆA OBJAVA:
Spomenici Egipta i Nubije, grandiozno djelo njemačkog filologa Karla Richarda Lespiusa u 12 tomova, tiskano u formatu 77 × 61 cm, i opremljeno s 894 table. Spomenici su izdani između 1849. i 1860. pod pokroviteljstvom pruskog kralja.

NAJDUŽI TERMIN:
Papageienschnabelklingenendhohlkratzerbohrerschreiber, u prijevodu papagajskokljuno sječivo, na kraju konkavno, grebalo, svrdlo, strugalo, ili tako nekako. Ova je kovanica djelo Nijemca Alfreda Rusta, električara i vrlo uspješnog arheologa amatera koji je 1930-ih. iskopavao gornjopaleolitički lokalitet Meiendorf, kod Hamburga. Njegov je entuzijazam bio toliki da se dva puta biciklom otisnuo od Hamburga do Sirije ne bi li ondje pronašao i istražio gornjopaleolitičko nalazište. Svoj neobičan nalaz inače je zvao Zinke, šiljak.

NAJRAZVIJENIJI SUSTAV ZA ZAŠTITU ARHEOLOŠKE BAŠTINE:
Japan, ondje je zaposleno preko 5000 zaštitnih arheologa (public archaeologists). U Japanu se za istraživanja prije i tijekom građevinskih radova izdvaja oko 300 milijuna funti godišnje, što je ujedno i najviše na svijetu. Ta suma novca nije rezultat rigorozne legislative ili nemilosrdnog oporezivanja, već je plod džentlmenske kulture u kojoj izvođač samoinicijativno izdvaja za arheološku zaštitu. Podatci su iz 1996.

NAJKORJENITIJA PROMJENA MIŠLJENJA:
Arijska porodica jezika je azijskog porijekla.
(A. H. Sayce 1880.)
Arijska porodica jezika je europskog porijekla.
(A. H. Sayce 1890.)
Tijek mojih dosadašnjih istraživanja doveo me do uvjerenja da su se Indoeuropski jezici razvili u Maloj Aziji.
(A. H. Sayce 1927.)

Arheolozi su oduvijek bili čudni svati. Ovu
karikaturu svojih kolega napravio je 1728. g.
izučavatelj starina P. L. Ghezzi, sebe prikazavši
kao trezvenog učenjaka za stolom u pozadini.
(Biblioteca Apostolica Vaticana)