Fragmenti
časopis studentskog kluba arheologa filozofskog fakulteta u zagrebu
međunarodna arheološka ljetna akademija u xantenu
autor: Maja Miše
Ono što se može naučiti u Arheološkom parku Xanten je kako rekonstruirati i prezentirati lokalitet što je zajednički cilj svim znanstvenicima koji sudjeluju na ovom projektu. Turisti koji posjete park, bilo da u restoranu uživaju u rimskim jelima, bilo da se u igraonici zabavljaju igrajući rimske igre ili da u amfiteatru gledaju predstave, aktivno sudjeluju u njegovoj ponudi.
Svake godine u svibnju i rujnu Arheološki park Xanten u Njemačkoj organizira školu za studente arheologije i povijesti iz cijele Europe. Škola se sastoji od predavanja, iskopavanja, rekognosciranja te posjeta obližnjim arheološkim nalazištima i muzejima. Studenti iz cijele Europe su dobrodošli.
Grad Xanten smješten je na lijevoj obali rijeke Rajne na sjeverozapadu Njemačke. Od obližnjeg grada Duisburga udaljen je oko 60 kilometara, a od Nizozemske granice pola sata vožnje, tamo najomiljenijim prijevoznim sredstvom, biciklom. Okolica Xantena bogata je prapovijesnim arheološkim lokalitetima, ali najznačajniji lokaliteti potječu iz rimskog doba. Okupacijom rajnskog područja u vrijeme Julija Cezara, započelo je razdoblje intenzivnog naseljavanja i kulturoloških promjena na ovom području. Za vrijeme cara Augusta na Fürstenbergu, brežuljku južno od današnjeg Xantena, podignut je vojni logor Vetera I, kao uporište za daljnja osvajanja u Gremaniji istočno od Rajne. Nakon katastrofe u Teutoburškoj šumi, Rajna je postala granica, limes Rimskog Carstva. Tijekom pobune Bataviaca, 69. na 70. godinu poslije Krista, utvrda Vetera I bila je uništena. Novi logor, Vetera II podignut je na istom brežuljku, ali 2 kilometra istočnije od prethodnog položaja. Rimski vojnici su ovdje boravili od 70. do 270. godine poslije Krista.
Međutim, geološke promijene utjecale su na očuvanost ovih dvaju logora. Rijeka Rajna je tijekom povijesti mijenjala svoj tok i erodirala dijelove brežuljka Fürstenberga. Na žalost, logor Vetera II je potpuno uništen, a danas su samo djelomično vidljivi ostaci Vetere I. Sjeverno od Fürstenberga smjestilo se u 1. st. civilno rimsko naselje s lukom. Naselje je bilo važan trgovački centar, a car Trajan ga je početkom 2. stoljeća uzdigao na status kolonije. U provinciji Donjoj Germaniji postojale su dvije kolonije: COLONIA CLAUDIA ARA AGRIPPINENSIUM, današnji Köln te COLONIA ULPIA TRAIANA, današnji Xanten. Ipak je ova posljednja bila najvažniji grad provincije. Javne građevine kao što su hramovi, forum, amfiteatar upućuju na visoki status grada. Na području od oko 73 ha živjelo je 10 000 stanovnika među kojima je bilo Gala, Germana te veterana legija smještenih u blizini. S ekspanzijom Franaka bogatstvo grada počinje nestajati. S vremenom su od njega ostale samo ruševine koje su poslužile kao materijal za izgradnju crkve, ali i ostalih građevina grada Xantena.
Sustavna arheološka istraživanja u Xantenu započela su 1966. g. nakon što je niz godina lokalitet bio uporište kolekcionara. Do danas je istraženo oko 20 % nekadašnje kolonije. Godine 1977. u južnom dijelu grada otvoren je Arheološki park. Park je shvaćen kao multidisciplinarni projekt, a u njegovoj je izvedbi sudjelovao velik broj arheologa, povjesničara, konzervatora, arhitekata i etnologa. Od njegovog otvorenja posjetilo ga je više od 5 milijuna turista!
Toliko o samom smještaju i povijesti lokaliteta.
Kada sam napokon stigla u Xanten (putovala sam 25 sati!) iznenadila me ljubaznost i susretljivost mještana na koje sam nailazila dok sam tražila put do Arheološkog parka. Vidjelo se da su ponosni na taj park. Naravno, tada nisam shvaćala zašto. Međutim, kada sam ušla u Park sve mi je bilo jasno. Gradski bedemi, amfiteatar, hram i prenoćište, kao i sve građevine unutar Arheološkog parka nisu ostaci ili ruševine, već u potpunosti rekonstruirane građevine koje odgovaraju rimskim originalima smještajem i veličinom. Tijekom rekonstruiranja velika pažnja je posvećena antičkim tehnikama gradnje. Prenoćište, u kojem smo bili smještani, sastoji se od restorana i kuhinje u prizemlju. Konobari i kuhari obučeni su u rimske toge. Na katu se nalaze spavaonice. Treba spomenuti da su i kreveti rekonstruirani prema rimskim originalima, a jedino što nije rekonstruirano su kupaonice. Međutim, u istočnom dijelu prenoćišta nalaze se terme koje smo mogli slobodno koristiti, s tim da smo morali izabrali dva člana ekipe koji će se brinuti za održavanje vode. Eto, eksperimentalna arheologija na djelu! Na moje veliko iznenađenje, ispred prenoćišta je vrt sa svim biljkama koje su uzgajali Rimljani pa je tako tu i naša lavanda.
Ekipa se sastojala od petnaest studenata iz cijele Europe: Njemačke, Švicarske, Austrije, Češke, Slovačke, Nizozemske i, naravno, Hrvatske (moram spomenuti da su voditelji projekta bili oduševljeni što im je stigao netko iz Hrvatske, a kada su saznali da sam iz Splita, svi su se ustrčali i pričali o Dioklecijanovoj palači!). Nakon upoznavanja s ekipom dobili smo program predavanja i iskopavanja za cijeli mjesec koliko je trajala škola te 50 eura tjednog džeparca i bicikle za vožnju po parku i gradu. Plaćeni su nam i putni troškovi u visini do 75 eura.
Sl. 1. Rekonstrukcije in situ
Istraživali smo insulu u sjevernom dijelu parka. Cijela sonda je bila okružena žicom s natpisom: TIŠINA! ARHEOLOZI RADE, kako nas mnogobrojni turisti ne bi smetali. Istaknula bih da turista u parku ima uvijek, bez obzira na vrijeme i dob dana. A ako bi neki turist bio znatiželjan, mogao se obratiti samo voditelju iskopavanja Stephanu Weissu. Metode i tehnike iskopavanja ne razlikuju se od onih koje se primjenjuju na našim lokalitetima. Međutim, ono što me ugodno iznenadilo je to, da kada je iskopana podnica u zapadnom dijelu sonde, odmah na teren stižu konzervatori i arhitekti. Mogu reći da nam je dan bio potpuno ispunjen. S radom smo počinjali u 7 sati ujutro, bez kašnjenja, strogo po njemački, i tako do 13 sati kada je bila pauza za ručak.
Ručak smo sami pripremali, s tim da je svaki dan netko drugi bio zadužen za kuhanje. Od 13.30 do 16 sati ponovno smo radili, a na kraju dana je svatko morao pisati dnevnik. Večerali smo u restoranu. Ako ujutro nismo radili, imali smo predavanja o nalazima s lokaliteta ili o konzervaciji i rekonstruiranju. Na kraju smo dobili diplome kao potvrdu boravka u Arheološkom parku Xanten.
Sl. 2. Botanički vrt
Ono što se može naučiti u Arheološkom parku Xanten je kako rekonstruirati i prezentirati lokalitet što je zajednički cilj svim znanstvenicima koji sudjeluju na ovom projektu. Turisti koji posjete park, bilo da u restoranu uživaju u rimskim jelima, bilo da se u igraonici zabavljaju igrajući rimske igre ili da u amfiteatru gledaju predstave, aktivno sudjeluju u njegovoj ponudi. Nakon posjeta parku svatko sa sigurnošću može reći da je nešto naučio o Rimljanima i njihovom životu. Dozvolite mi da primijetim da je jedan od ciljeva arheoloških istraživanja i prezentacija lokaliteta široj publici. Znam da su Nijemci puno uložili u ovaj Arheološki park, ali vjerujte mi, sve im se vratilo. Kao sam već spomenula, više od 5 milijuna turista je već posjetilo park, pa grad Xanten živi od njega. f
Sl. 3. Rad na terenu