{"id":38,"date":"2014-02-04T12:43:45","date_gmt":"2014-02-04T10:43:45","guid":{"rendered":"http:\/\/wp.ffzg.unizg.hr\/apra\/?page_id=38"},"modified":"2025-12-05T09:07:42","modified_gmt":"2025-12-05T07:07:42","slug":"velic","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/arheo.ffzg.unizg.hr\/provincijalna\/?page_id=38","title":{"rendered":"Jabuka – Veli\u0107"},"content":{"rendered":"
\"miljokaz\"<\/a>

Anti\u010dki miljokaz iz Veli\u0107a, 3. st.<\/p><\/div>\n

Selo Veli\u0107 spominje se u arheolo\u0161koj literaturi 1921. god. kada je na njivi Kriva\u010di prona\u0111en rimski miljokaz. Miljokaz je datiran u 236. god. u vrijeme vladavine Maksimina Tra\u010danina (235.-238. godine). U selu Jabuka zabilje\u017eeni su nalazi srednjovjekovnih kerami\u010dkih posuda i tri komada \u017eeljeznog oru\u0111a, a 1979. god. i jednog ranosrednjovjekovnog groba. Na prostoru Krcine ograde, koji se nalazi izme\u0111u Jabuke i Veli\u0107a, 1980. god. ustanovljen je prapovijesni suhozidni bedem (oko 200 m du\u017eine i oko 6 m \u0161irine) s dva polukru\u017ena pro\u0161irenja. Iako su do danas na ovom prostoru zabilje\u017eeni i drugi arheolo\u0161ki nalazi iz prapovijesnog, rimskog i srednjevjekovnog razdoblja, lokalitet na kojem je izvr\u0161en arheolo\u0161ki pregled ne spominje se u literaturi. Kako bi se za\u0161titio, lokalitet je upisan u registar kulturnih dobara pod brojem RH reg. br. Z-5709.<\/p>\n

U velja\u010di 2013. god. Katedra za anti\u010dku provincijalnu i ranokr\u0161\u0107ansku arheologiju Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu zapo\u010dela je arheolo\u0161ka istra\u017eivanja na lokalitetu Veli\u0107.<\/p>\n

\"velic-slika\"<\/a>

Arheolo\u0161ko istra\u017eivanje na lokalitetu Jabuka-Veli\u0107 u velja\u010di 2013. godine<\/p><\/div>
\n

\"\"

Arheolo\u0161ko istra\u017eivanje na lokalitetu Veli\u0107 u srpnju 2019. godine<\/p><\/div><\/p>\n

\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

S odobrenom financijskom potporom iz \u017dupanijskog prora\u010duna Splitsko – dalmatinske \u017eupanija u 2025. godini nastavljana je <\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanje, konzervacija i prezentacija ranokr\u0161\u0107anske memorije u selu Veli\u0107 kod Trilja<\/strong><\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/a><\/figure><\/div>\n\n\n

Istra\u017eivanje i konzervacija provedeni su i uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske. Ranokr\u0161\u0107anska memorija istra\u017eena dokumentirana i preliminarno za\u0161ti\u0107eni u selu Veli\u0107 kod Trilja gra\u0111evina je pravokutnog tlocrta dimenzija 8,46 x 10,52 m, s polukru\u017enom apsidom \u0161irine 2,74 m i dubine 1,92 m na isto\u010dnoj strani. Gra\u0111evina zajedno s apsidom poprima dimenzija 10,25 x m 10,52 i sastoji se od tri prostorije. Sredi\u0161nja prostorija unutarnjih dimenzija 3,75 x 4,35 ima apsidu na isto\u010dnoj strani. S njene zapadne i ju\u017ene strane nalazi se prostorija s tlocrtom u obliku slova\u00a0 \u201eL\u201c. Unutra\u0161nje dimenzije zapadnog kraka prostorije iznose 2,20 x 6,70 m, a one ju\u017enog kraka 8,46 x 3,40 m. Sa sjeverne strane nalazi se prostorija dimenzija 7,86 x 2,17 m, a u njenom sto\u010dnom dijelu smje\u0161tena je sama grobnica. Ona ima pravokutni tlocrt orijentacije istok-zapad. Sa sjeverne, ju\u017ene i isto\u010dne strane ome\u0111ena je zidovima SJ 4, 5 i 6. Sjeverni zid, zid SJ 4, duga\u010dak je 9,04 m, a u prosjeku je \u0161irok 0,64 m. Ju\u017eni zid, zid SJ 5, \u0161irok je 0,64 m i duga\u010dak 5,94 m. Zid SJ 6 \u0161irok je 0,65 m, a duga\u010dak 3,32 m. Unutar grobnice, uz zidove SJ 4 i 5, smje\u0161tena su dva zidana o\u017ebukana le\u017eaja za pokojnike SJ 10 i SJ 11, izme\u0111u kojih se nalazi kanal SJ 12. Le\u017eaji su \u0161iroki 0,70 m (SJ 10), odnosno 0,65 m (SJ 11), dok \u0161irina kanala izme\u0111u le\u017eaja SJ 12 iznosi 0,67 \u2013 0,45 cm. Na isto\u010dnoj strani le\u017eaja SJ 11, u kutu izme\u0111u zidova SJ 4 i SJ 6, dokumentiran je kameni jastuk za glavu. Uzdu\u017e unutra\u0161nje strane zidova SJ 4 i 5 pru\u017eaju se manje pravilno tesane plo\u010de muljike SJ 9, koje su tvorile ba\u010dvasti svod. Sam ba\u010dvasti svod grobnice nije sa\u010duvan, ali su sa\u010duvani njegovi ostaci na ulazu u grobnicu i na zidu SJ 6, na kojem je dokumentiran kompletni luk svoda. Na temelju manjih pravilno tesanih plo\u010da muljike SJ 9 i poznatih primjera presvo\u0111enih grobnica, mo\u017ee se pretpostaviti da su plo\u010de muljike bile postavljene \u201ena no\u017e\u201c i me\u0111usobno povezane \u017ebukom. Nasuprot zida SJ 6 dokumentiran je ulaz u grobnicu \u0161irok 0,67 m koji je izvorno bio zatvoren kamenom plo\u010dom. \u0160irina ulaza odgovara \u0161irini kanala SJ 12, ali se kanal SJ 12 prema istoku su\u017eava.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/a><\/figure><\/div>\n\n\n

Ulazu u grobnicu pristupalo se iz sjeverne prostorije, iz dijelom obzidanog prostora koji podsje\u0107a na ulaze tipa a pozzetto, pri \u010demu je kamen \u017eivac (\u010dini se dijelom tesani) iskori\u0161ten kao obzid i kao stepenica za silazak na razinu kanala SJ 12. Sjeverna je prostorija s ju\u017ene strane ome\u0111ena zidovima SJ 5 i SJ 8. Zid SJ 8, \u0161irok je 0,52 m i duga\u010dak 1,14 m. Izme\u0111u zidova SJ 5 i SJ 8 dokumentiran je ulaz u sjevernu prostoriju, odnosno prag SJ 14 izra\u0111en od kamenih plo\u010darazli\u010ditih dimenzija, preko kojeg se u nju silazilo. \u0160irina praga, odnosno ulaza, iznosi 0,93 m. Sjeverna je prostorija sa zapadne strane ome\u0111ena zidom SJ 7, a njegovo je unutra\u0161nje, isto\u010dno lice u sjevernoj prostoriji duga\u010dko 2,2 m. Zid SJ 7 \u0161irok je 0,54 m. Od zapadnog kraja zida SJ 8 na pravcu zida SJ 7 nastavlja se dalje prema jugu zid SJ 42. Zid SJ 42 duga\u010dak je 0,61 m, a \u0161irok 0,62 m. Paralelno sa zidom SJ 42 polo\u017een je zid SJ 19 koji se od zapadnog kraja zida SJ 5 nastavlja prema jugu. Zid SJ 19, zajedno sa zidovima SJ 5, 20, 21 i apsidom SJ 22, ome\u0111uje sredi\u0161nju prostoriju. Du\u017eina zida SJ 19 iznosi 2,38 m, a \u0161irina 0,69 m. Na istom pravcu kao i zid SJ 19, le\u017ei zid SJ 20. Du\u017eina zida SJ 20 iznosi 1,67 m, a \u0161irina 0,64 m. Me\u0111usobna udaljenost zidova SJ 19 i SJ 20 iznosi 1,43 m, \u0161to je ujedno i \u0161irina ulaza u sredi\u0161nju prostoriju. Na jugu je sredi\u0161nja prostorija ome\u0111ena zidom SJ 21 koji se od ju\u017enog kraja zida SJ 20 nastavlja prema istoku. Du\u017eina zida SJ 21 iznosi 5,57 m, a \u0161irina 0,69 m. Isto\u010dni krajevi zida SJ 5 i SJ 21 povezani su apsidom SJ 22. Zid apside SJ 22 \u0161irok je 0,63 m. \u0160irina apside iznosi 2,75 m, a dubina 1,92 m. Jugozapadna prostorija sa sredi\u0161njom dijeli zidove SJ 19, 20 i 21, a ome\u0111ena je i zidovima SJ 23, 24, 35, 8 i 42. Zid SJ 23 nadovezuje se nisto\u010dni kraj zida SJ 21, odnosno ju\u017eni kraj zida SJ 22, prema jugu. Du\u017eina zida SJ 23 iznosi 3,36 m, a \u0161irina 0,76 m. Na ju\u017enom kraju zida SJ 23 prema zapadu se nadovezuje zid SJ 24. Du\u017eina zida SJ 24 iznosi 8,46 m, a njegova \u0161irina iznosi 0,68 m. Na zapadni kraj zida SJ 24 nadovezuje se zid SJ 35 koji le\u017ei na pravcu zida SJ 42. Zid SJ 35 duga\u010dak je 5,32 m, \u0161irok 0,58 m. Izme\u0111u zidova SJ 35 i SJ 42 dokumentiran je ulaz u gra\u0111evinu, odnosno prag SJ 40 izra\u0111en od dvije kamene plo\u010de razli\u010ditih dimenzija. \u0160irina ulaza iznosi 1,36 m.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/a><\/figure><\/div>\n\n\n

Istra\u017eena i opisana gra\u0111evina konzervirana je i prezentirana na na\u010din da je zapo\u010delo stvaranje novog sadr\u017eaja arheolo\u0161kog turizma u triljskome kraju. Potrebno je dovr\u0161iti arheolo\u0161ka istra\u017eivanja kako bi se mogli pripremiti i provesti konzervatorsko-restauratorski radovi koji bi u potpunosti za\u0161titili istra\u017eenu arhitekturu i omogu\u0107ili njenu prezentaciju na licu mjesta. Istra\u017eena arhitektura se nalazi u neposrednoj blizini aktivnih pje\u0161a\u010dkih, biciklisti\u010dkih i kulturno-povijesnih staza u triljskom kraju i dovr\u0161etak istra\u017eivanja, konzervacije i prezentacije predstavljao bi oboga\u0107enje postoje\u0107ih sadr\u017eaja.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Selo Veli\u0107 spominje se u arheolo\u0161koj literaturi 1921. god. kada je na njivi Kriva\u010di prona\u0111en rimski miljokaz. Miljokaz je datiran u 236. god. u vrijeme …<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":2348,"parent":17,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-38","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arheo.ffzg.unizg.hr\/provincijalna\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/38","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arheo.ffzg.unizg.hr\/provincijalna\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/arheo.ffzg.unizg.hr\/provincijalna\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arheo.ffzg.unizg.hr\/provincijalna\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arheo.ffzg.unizg.hr\/provincijalna\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=38"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/arheo.ffzg.unizg.hr\/provincijalna\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/38\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2943,"href":"https:\/\/arheo.ffzg.unizg.hr\/provincijalna\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/38\/revisions\/2943"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arheo.ffzg.unizg.hr\/provincijalna\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/17"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arheo.ffzg.unizg.hr\/provincijalna\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2348"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arheo.ffzg.unizg.hr\/provincijalna\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=38"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}