Pictures 2006

Istraživanje 2006.

Ministarstvo kulture RH odobrilo je u godini 2006. financiranje programa zaštitnih arheoloških istraživanja na prapovijesnom arheološkom lokalitetu Gradac u Bapskoj.

Lokalitet – položaj i oblik

Gradac u Bapskoj višeslojno je prapovijesno nalazište smješteno na 188 metara nadmorske visine. Ovalnog je oblika i pruža se približno smjerom sjeverozapad-jugoistok. To je jezičast, zaravnjen izdanak prvih obronaka obližnje Fruške gore, koja se pak pruža u smjeru istok-zapad, dakle okomito na današnji vidljiv oblik nalazišta (fotografije se mogu pogledati u Picture Galery).

Do sada je, prije novih istraživanja, na Gracu istraživano u tri navrata: 1911. (Hoffiller & Vohalski), 1938. (Schmidt) i 1964. (Dimitrijević). Poznate sonde iz tih starih istraživanja prikazane su na slici 1.

slika 1

Gradac sa dosadašnjim istraživačkim sondama: crvena označava položaj Schmidtovih, plava Dimitrijevićevih, a zelena najnovijih istraživanja započetih 2006. godine (za sondu iz 1911.god. nije poznato gdje se nalazila)

 

Opis projekta

Projekt zaštitnog arheološkog istraživanja lokaliteta Bapska-Gradac pokrenut je zbog iznimno visokog stupnja ugroženosti kulturnih slojeva na tom nalazištu. Iako su istraživanja započela samo simboličnom površnom iskopa, već sada je jasno vidljivo da je cijeli jedan kulturni horizont (badenska kultura) gotovo potpuno uništen. Badenskoj kulturi pripadaju samo sporadični površinski nalazi koji se u većini slučajeva mogu pripisati razvijenom razdoblju te kulture.

Budući da je lokalitet ugrožen na cijeloj površini (slika 2) (37.740 m2), očekuje se da će istraživanja biti višegodišnja. Već do danas ispisane stranice povijesti istraživanja u Bapskoj pouzdano svjedoče o dvije kulture čiji su žitelji boravili na Gracu (sopotska i vinčanska), a po navodima nekih stručnjaka, možda bi se moglo pokazati da su na Gracu kod Bapske živjeli i nositelji starčevačke kulture, odnosno rane i srednje faze lokalnog neolitika. Pored zaštite samog nalazišta, ova će istraživanja rasvijetliti mnoga pitanja o razdoblju kasnog neolitika, koji upravo na srijemskom području pokazuje određene specifičnosti. Svojom, barem 5 metara dubokom stratigrafskom sekvencom, ovaj je lokalitet upravo idealan da nam odgovori na ta pitanja koja uvelike nadilaze važnost samo za hrvatsku arheologiju te se nadamo da će rezultati ovih istraživanja postati nove kockice u mozaiku rekonstrukcije neolitičkog života u ovome dijelu Europe.

 

 

slika 2 - žuta boja označava današnji vidljiv dio neolitičkog naselja, a roza regiju gdje su na površini vidljivi arheološki nalazi (37.740 m2). Promjer "roza" površine iznosi oko 270 metara. (sve geodetske izmjere na lokalitetu načinili su Gajski & Ciceli)

 

Kako je lokalitet smješten na samom izlazu iz sela Bapska, tj. uz trasu buduće brze ceste Ilok - Bapska - Lipovac, postoji mogućnost da se u sklopu eventualne turističke ponude prezentira vizija prapovijesnog života na tom prostoru koja bi se mogla rekonstruirati uz pomoć nalaza otkrivenih na Gracu. Lokalitet Gradac bi na taj način mogao postati brand koji bi se koristio u ponudi proizvoda i usluga s ovog područja.

 

Opis prve kampanje istraživanja

 

Istraživanja se provode pod voditeljstvom Odsjeka za arheologiju, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uz suradnju još nekih institucija iz Hrvatske i inozemstva:

 

 - Geodetski fakultet, Odsjek za fotogrametriju,  (doc.dr. Dubravko Gajski i mr.sc. Tomislav Ciceli, te Ana Kuveždić, apsolvent)

 - Prirodoslovno-matematički fakultet, Zavod za analitičku kemiju (Tomislav Biljan, asistent)

 

 - Planira se i razmjena studenata sa Sveučilištima iz Heidelberga i Tübingena u Njemačkoj, te Soluna u Grčkoj, za što su potvrde iz Soluna i Tübingena već stigle.

 

U prvoj godini novih istraživanja na ovom lokalitetu, izrađen je cjelovit geodetski plan koji će poslužiti kao digitalna platforma za računalni dio dokumentacije kada započnu opsežnija iskopavanja. Taj se posao izvodi u suradnji sa Odsjekom za fotogrametriju, Geodetskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu.

U svrhu cjelovitog prikupljanja podataka o gustoći određenih tipova nalaza geo-radarski je snimljena površina od oko 720 m2 sjevernog platoa nalazišta, što bi trebalo pomoći pri planiranju i organizaciji budućih arheoloških sondi. Također su, iz istog razloga, u planu detaljna snimanja iz aviona, te geo-magnetna mjerenja.

 

Ovogodišnju istraživačku kampanju djelomično je sačinjavalo i arheološko iskopavanje, koje je trajalo 12 dana, prilikom kojeg je otvoreno ukupno 60 m2 humusnog sloja, od 200 m2 koliko iznosi ukupna površina sonde B-G 06. U istraživanjima su sudjelovale četiri studentice sa Odsjeka za arheologiju u Zagrebu te jedna učenica iločke gimnazije iz same Bapske.

 

Stratigrafski, nalazi pripadaju izoranom humusnom sloju, stoga je otkrivena keramika uglavnom fragmentirana i većinom pripada sopotskoj kulturi. Otkriveno je mnoštvo kamenih alatki, fragment sjekire sa rupom za nasad, te fragment djelomično obrađene školjke (spondilus?). Svi alati izrađeni su od visokokvalitetne sirovine koja je većim dijelom uvezena iz područja današnje Mađarske (npr. radiolarit tipa Szent Ghal), a za manji dio možemo pretpostaviti da je dopremljen iz područja Slavonskih planina ili Fruške gore. Za preciznije zaključke u tom segmentu potrebno je pričekati rezultate petrografskih analiza.

Pored spomenutih pokretnih nalaza, otkriven je dio arhitektonskog urušenja za koji se pretpostavlja da bi moglo biti ostatak ostataka zida urušene kuće. Djelomično je sačuvano unatoč devastaciji uzrokovanoj poljoprivrednim radovima na tom terenu. O tom detalju također više će se moći reći u nastavku istraživanja tijekom slijedeće kampanje koja se planira za ljeto 2007.

 

slika 3

otkopani dio sonde B-G 06 sa markiranim područjem arhitektonskog urušenja (kuća?)

 

 

 

Interdisciplinarne metode

 

Područje oko Graca snimljeno fotogrametrijskim i ortofotografskim metodama daje nam niz podataka iz kojih je je strateški položaj lokaliteta znatno bolje vidljiv. Na slici 4 tamnijim dijelom spektra prikazan je surduk koji sa tri strane okružuje Gradac i kako je cijelo to područje zapravo početak terasastog uzdizanja Fruške gore. Legenda s lijeve strane označava apsolutnu visinu nad morem u metrima.

Slika 5 prikazuje lokalitet iz drugog kuta.

 

slika 4

perspektivni prikaz terena hipsometrijskom skalom boja (prikaz izradila: Ana Kuveždić)

 

slika 5

perspektivni prikaz terena hipsometrijskom skalom boja (prikaz izradila: Ana Kuveždić)

 

Na slici 6 prikazan je screenshot 3D vizualizacije sa oznakom položaja samog lokaliteta. Za 3D vizualizaciju kliknuti ovdje (5,3 MB, autor 3D-a Ana Kuveždić). Lokalitet se vidi na kraju vizualizacije ravno ispod sredine vašeg monitora. Za ilustraciju mjesta dobro može poslužiti i slika 6.

 

Georadarska mjerenja

 

U sklopu prve kampanje istraživanja na Gracu obavljena su i georadarska mjerenja.

Koristili smo georadar kojim detektiramo čvrste podzemne strukture, u ovom slučaju moguće ostatke zidova, temelja i podnica objekata kao i jama ili drugih pojava antropogenog podrijetla pod površinom zemlje.

Istraživanja su provedena na prostoru neposredno uz arheološku sondu; s njene južne i jugozapadne strane

Postavljene su dvije sonde unutar kojih je izmjereno ukupno 50 georadarskih profila koji su pokazali odnose čvrstih arhitektonskih ili građevinskih elemenata i zemljane podloge bez čvrstih ostataka.

Rezultati su kartirani tj. smješteni na postojeće planove kako bi se mogli koristiti za ciljana arheološka iskopavanja.

 

Situacija koju smo dobili georadarskim snimanjem omogućuje razlikovanje čvrstih pojava do dubine od cca 1,5 -2 m. Ispod te dubine, uslijed svojstava tla ili rasporeda za sada nepoznatih anomalija, nije moguće razdvojiti potencijalne arheološke pojave. Na relativno maloj dubini od približno 40 cm uočavamo nekoliko anomalija koje ukazuju na moguće arheološke strukture.
 

 

 

slika 7                                                                                         

tlocrtni prikaz rezultata mjerenja na dubini od oko 15 cm          

 

 

 

 slika 8

 tlocrtni prikaz rezultata mjerenja na dubini od 70-80 cm

 

 

Arheološki dio ekipe sa istraživanja u ljeto 2006. god.

Sponzori

 

           

www.hoteldunavilok.com                                                                    www.splitskabanka.hr                            www.anindol.hr

postavljeno: 15. 11. 2006.

© copyright Odsjek za arheologiju, Sveučilište u Zagrebu

autor: M. Burić