{"id":163,"date":"2014-10-29T10:10:45","date_gmt":"2014-10-29T09:10:45","guid":{"rendered":"http:\/\/wp.ffzg.unizg.hr\/arheo2\/?page_id=163"},"modified":"2015-11-02T13:45:48","modified_gmt":"2015-11-02T12:45:48","slug":"o-odsjeku","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/arheo.ffzg.unizg.hr\/?page_id=163","title":{"rendered":"O Odsjeku"},"content":{"rendered":"

Povijest Odsjeka za arheologiju<\/span><\/strong><\/p>\n

Prve naznake o arheolo\u0161kim nalazima na podru\u010dju Hrvatske mo\u017eemo na\u0107i u \u010duvenom djelu Konstantina Porfirogeneta De administrando imperio, <\/em>nastalom u 10. stolje\u0107u, a u kojemu opisuje neke spomenike na isto\u010dnoj jadranskoj obali. I Toma Arhi\u0111akon u 13. st. opisuje ostatke Salone i Dioklecijanove pala\u010de. Dakako, rije\u010d je uglavnom o spomenicima anti\u010dkoga razdoblja koji su u vrijeme spomenutih autora bili jo\u0161 dobro u\u0161\u010duvani i vidljivi. Te \u0107e spomenike i kasnije spominjati i opisivati mnogi istra\u017eiva\u010di, putopisci, knji\u017eevnici (primjerice Ciriacus Pizzicolli Anconitanus u 15. st., Jacques Spon u 16. st., Alberto Fortis u 18. st.). U vrijeme renesanse i kod nas \u0107e se po\u010deti stvarati prve muzejske zbirke. Tako se u dvori\u0161tu pala\u010de Papali\u0107 u Splitu ve\u0107 oko 1510. g. nalazio lapidarij epigrafskih ulomaka, a i \u201eotac hrvatske knji\u017eevnosti\u201c pjesnik Marko Maruli\u0107 skupljao je i prepisivao salonitanske natpise. Vrlo vjerojatno su i mnogi velika\u0161i imali zbirke razli\u010ditih starina, osobito starih novaca. Po\u010detkom 19. st. osnovan je lapidarij u Augustovu hramu u Puli, ali prvi pravi specijalizirani arheolo\u0161ki muzej utemeljen je 1820. g. u Splitu, 1830. arheolo\u0161ka zbirka u Zadru, a 1846. arheolo\u0161ki odjel u okviru Narodnog muzeja u Zagrebu.<\/p>\n

Prvi hrvatski arheolog, poznat i izvan granica domovine, bio je Matija Petar Katan\u010di\u0107. \u0160tovi\u0161e bio je profesor arheologije i numizmatike u Budimpe\u0161ti. Godine 1782. objavio je u Osijeku prvi stru\u010dni arheolo\u0161ki rad na ovim prostorima Dissertatio de columna milliaria ad Eszekum reperta.<\/em><\/p>\n

I u Hrvatskoj je, sli\u010dno kao i drugim dijelovima Europe, bavljenje arheologijom najprije vezano uz prou\u010davanja anti\u010dkog razdoblja. No, u drugoj polovici 19. st. sve vi\u0161e raste zanimanje i za starija razdoblja, ali i nacionalnu arheologiju. Razme\u0111e dvaju stolje\u0107a, devetnaestog i dvadesetog, obilje\u017eilo je otkri\u0107e i istra\u017eivanje jednoga, do na\u0161ih dana u svjetskim razmjerima relevantnog prapovijesnog lokaliteta. Rije\u010d je, naravno, o Krapini. Dana 23. kolovoza 1899. g. Dragutin Gorjanovi\u0107-Kramberger, ravnatelj Geologijsko-paleontologijskog odjela Narodnog muzeja u Zagrebu i sveu\u010dili\u0161ni profesor paleontologije i geologije, stoje\u0107i u podno\u017eju Hu\u0161njakova brijega shvatio je da \u00ab<\/strong>stoji kraj prastarog \u010dovje\u010djeg naselja, kakovo jo\u0161 do onda nije bilo poznato u na\u0161oj domovini<\/em>\u00bb<\/strong>. Ve\u0107 1906. g. Gorjanovi\u0107 je objavio i najzna\u010dajniji i najcjelovitiji rad o krapinskom pra\u010dovjeku Der Diluviale Mensch von Krapina in Kroatien<\/em> tiskan u Wiesbadenu. Tim je djelom Gorjanovi\u0107 posve razbio sumnje da su posrijedi \u00abpatolo\u0161ka stvorenja\u00bb, a ne pradavni ljudi.<\/p>\n

Za razvoj i napredak arheolo\u0161ke struke i znanosti od posebne je va\u017enosti osnutak studija arheologije jer se samo tako moglo osigurati \u0161kolovane stru\u010dne kadrove. Godine 1893. Izidor Kr\u0161njavi, tada predstojnik Odjela za bogo\u0161tovlje i nastavu, u sklopu svojih reformi srednjo\u0161kolske i visoko\u0161kolske nastave Sveu\u010dili\u0161nim je zakonom utemeljio Arheolo\u0161ki zavod kao samostalnu nastavno-znanstvenu jedinicu na tada\u0161njem Mudroslovnom Fakultetu (danas Filozofskom fakultetu) zagreba\u010dkog Sveu\u010dili\u0161ta i tako odijelio studij arheologije od studija povijesti umjetnosti. Naime, potonji je bio osnovan jo\u0161 1878. godine i u svom je programu imao i arheolo\u0161ke teme, ali vezane isklju\u010divo uz klasi\u010dnu arheologiju. Tako je i nastupno predavanje Izidora Kr\u0161njavoga 11. o\u017eujka 1878. imalo naslov\u201c Znamenovanje poviesti i arkeologije umjetnosti\u201c. Spomenutim je zakonom iz 1893. tako\u0111er odre\u0111eno da predstojnik Arheolo\u0161kog zavoda ujedno bude i ravnateljem Arheolo\u0161kog odjela Narodnog muzeja u Zagrebu (danas Arheolo\u0161ki muzej u Zagrebu) i takva je personalna unija ostala na snazi sve do 1951. g.<\/p>\n

Iako je, dakle, samostalni studij arheologije utemeljen Sveu\u010dili\u0161nim zakonom 1893., nije iste godine i stvarno zapo\u010deo. Naime, za to je bi potreban i stru\u010dni kadar. Stoga je Kr\u0161njavi pozvao iz Vinkovaca tamo\u0161njeg gimnazijskog profesora Josipa Brun\u0161mida (1858-1929), imenovao ga kustosom u Arheolo\u0161kom odjelu Narodnog muzeja te ga poslao u Be\u010d da ondje doktorira. Brun\u0161mid je povjerenu mu zada\u0107u izvrsno obavio, ondje je 1895. g. obranio disertaciju Zur Geschichte der griechischen Colonien in Dalmatien<\/em> (O povijesti gr\u010dkih naseobina u Dalmaciji) te tako stekao uvjete za izvanrednu profesuru u Arheolo\u0161kom zavodu. Vrativ\u0161i se 1896. u Zagreb, Josip Brun\u0161mid postavljen je za prvog profesora arheologije u Hrvatskoj Nastupno predavanje odr\u017eao je u lipnju iste godine i time je i stvarno zapo\u010deo samostalni studij arheologije na Sveu\u010dili\u0161tu u Zagrebu. Istovremeno Brun\u0161mid je obna\u0161ao i du\u017enost ravnatelja Arheolo\u0161kog odjela Narodnog muzeja u Zagrebu. Brun\u0161mida je na objema du\u017enostima naslijedio Viktor Hoffiller (1877-1954). Iako je djelovanje obojice prvih profesora ponajvi\u0161e bilo obilje\u017eeno epigrafijom i numizmatikom, u svojim su se predavanjima bavili i prapovijesnim i srednjovjekovnim, starohrvatskim starinama, a Hoffiller je posebnu pozornost posve\u0107ivao i rimskodobnim nalazima na podru\u010dju Hrvatske. Hoffillerova je zasluga da su nalazi sa sustavnog iskopavanja vu\u010dedolskog Gradca svoje mjesto na\u0161li u Arheolo\u0161kom muzeju u Zagrebu. U kratkom ratnom razdoblju ravnatelj muzeja i profesor na Arheolo\u0161kom zavodu bio je Mirko \u0160eper \u010dijom je zaslugom 1945. objavljena i respektabilna monografija R. R. Schmidta Die Burg Vu\u010dedol<\/em>.<\/p>\n

Ranih pedesetih godina dvadesetoga stolje\u0107a Arheolo\u0161ki je zavod unaprije\u0111en u stru\u010dnom, kadrovskom i znanstvenom pogledu. Za anti\u010dku arheologiju, rimsku epigrafiju i rimske provincijalne spomenike u Iliriku zadu\u017een je bio Branimir Grabri\u010devi\u0107, prapovijesnu i slavensku arheologiju kao gost je predavao Josip Koro\u0161ec.<\/p>\n

Iako je ve\u0107 1948. g. arheologija na Filozofskom fakultetu izdvojena kao jednopredmetni studij, tek je 1954. dolaskom Duje Rendi\u0107a-Mio\u010devi\u0107a, izvanrednog profesora anti\u010dke i ranokr\u0161\u0107anske arheologije, zahvaljuju\u0107i njegovoj reorganizaciji nastave na suvremenim osnovama, studij dobio \u010dvrstu koncepciju na kojoj se temelji i dana\u0161nji bolonjski studij. Iste je godine zapo\u010deo i sustavni studij prapovijesne arheologije zahvaljuju\u0107i dolasku Stojana Dimitrijevi\u0107a, a anga\u017eman Zdenka Vinskoga iz Arheolo\u0161kog muzeja u Zagrebu pokrenuo je i sustavni studij op\u0107e i nacionalne srednjovjekovne arheologije. Vi\u0161e o povijesti pojedinih studijskih katedri mo\u017ee se saznati na njihovim stranicama.<\/p>\n

dr. sc. Tihomila Te\u017eak-Gregl, red. prof.<\/p>\n

Bibliografija:<\/p>\n

Zaninovi\u0107, M.: “Stolje\u0107e nastave arheologije u Hrvatskoj. Opuscula archaeologica<\/em> 17 (1993), str. 15-27.
\nMajnari\u0107-Pand\u017ei\u0107, M.: “Uz stogodi\u0161njicu postojanja i djelovanja Odsjeka i Zavoda za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu”, Opuscula archaeologica<\/em> 17 (1993), str. 27-37.
\nZaninovi\u0107, M.: Odsjek za arheologiju. Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Monografija. (1998). str, 151-163. Zagreb.
\nGrupa autora: Hrvatska arheologija u dvadesetom stolje\u0107u. Matica Hrvatska (2009). Zagreb.<\/p>\n

GALERIJA FOTOGRAFIJA S PROSLAVE 120. OBLJETNICE ODSJEKA<\/a><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Povijest Odsjeka za arheologiju Prve naznake o arheolo\u0161kim nalazima na podru\u010dju Hrvatske mo\u017eemo na\u0107i u \u010duvenom djelu Konstantina Porfirogeneta De administrando imperio, nastalom u 10. stolje\u0107u, a u kojemu opisuje neke spomenike na isto\u010dnoj jadranskoj obali. I Toma Arhi\u0111akon u 13. st. opisuje ostatke Salone i Dioklecijanove pala\u010de. Dakako, rije\u010d je uglavnom o spomenicima anti\u010dkoga […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-163","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arheo.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/163","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arheo.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/arheo.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arheo.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arheo.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=163"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/arheo.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/163\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1827,"href":"https:\/\/arheo.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/163\/revisions\/1827"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arheo.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=163"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}