O katedri

Katedra za klasičnu arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu svoje postojanje duguje predanom pionirskom radu prvih hrvatskih arheologa, koji su utemeljili arheologiju kao znanstvenu disciplinu. Od samog osnutka studija arheologije 1896, pod vodstvom uglednih muzealaca Josipa Brunšmida i kasnije njegovog nasljednika Viktora Hoffillera, nastava je na arheologiji obilježena bavljenjem antikom, posebice klasičnom arheologijom. Povezanost Odsjeka s Arheološkim odjelom Narodnog muzeja, poslije Arheološkog muzeja u Zagrebu, ostavila je bitan trag u nastavi, u kojoj se koristio bogati fundus Arheološkog muzeja.

Josip Brunšmid, svojom je disertacijom «Natpisi i novac grčkih gradova u Dalmaciji» postavio temelje antičke numizmatike i epigrafije; sustavno je objavio kamene spomenike Arheološkog muzeja u Zagrebu, a bavio se i prapovijesnom i srednjovjekovnom arheologijom.

Hoffiller je nastavio Brunšmidove stručne i znanstvene interese, ali je i svoja predavanja iz epigrafije i numizmatike obogatio saznanjima iz rimskog obrta i ratne tehnike, objavama rimskih brončanih posuda i opreme rimskog vojnika u vrijeme Carstva. Sudjelovao je i u međunarodnim znanstvenim publikacijama poput Korpusa latinskih natpisa i Korpusa vaza.

U ratnim zbivanjima, u vrijeme određene stagnacije ističe se djelovanje Mirka Šepera. Ranih pedesetih godina Odsjek je bitno unaprijeđen u stručnom, kadrovskom i znanstvenom smislu. Tu treba spomenuti Bruna Gabričevića koji se bavio rimskom epigrafijom i rimskim provincijalnim spomenicima u Iliriku.

1954. dolaskom Duje Rendića-Miočevića uz epigrafiju i numizmatiku, uvedena su i sustavna predavanja iz provincijalne i starokršćanske arheologije, te je studij dobio čvrstu koncepciju po kojoj se zapravo studira sve do danas. Pokrenuo je i odsječki časopis Opuscula archaeologica koji djeluje već više od 50 godina. Prof. Rendić svoj je obol hrvatskoj arheologiji dao kao vrstan epigrafičar i numizmatičar.

Dolaskom Marina Zaninovića 1957. Katedra za klasičnu dobiva svog voditelja, a Katedra za rimsku provincijalnu i ranokršćansku arheolohiju odvaja se od nje u posebnu katedru. Prof. Zaninovića treba istaknuti kao autora niza publikacija i članaka o klasičnoj, provincijalnoj i ranokršćanskoj arheologiji, ubikatora hvarske hore i proučavatelja Delmata.

Od 1993. godine predstojnica Katedre za klasičnu arheologiju je Marina Milićević Bradač.

Istaknuto

Friz A

Friz A Autori fotografija: Anabela Barić i Matija Marić.

Opširnije...

Friz B

Friz B Autori fotografija: Anabela Barić i Matija Marić.

Opširnije...

Metope

Metope Foto-galerija metopa. Autori fotografija: Anabela Barić i Matija Marić.

Opširnije...